“Humanitarna politika” na 31 stranici, objavljena nakon više od šest mjeseca rata u Ukrajini, kaže da bi Rusija trebala “štititi, čuvati i promovisati tradicije i ideale ruskog svijeta”.
Premda je predstavljena kao neka vrsta strategije ‘meke’ sile, ona kao službenu politiku potvrđuje ideje o ruskoj politici i religiji koje neki tvrdolinijaši koriste za opravdavanje ruske okupacije dijelova Ukrajine i pružanja potpore odmetnutim proruskim entitetima na istoku te zemlje.
“Ruska Federacija pruža potporu svojim sunarodnicima koji žive u inostranstvu u ostvarivanju njihovih prava, kako bi osigurala zaštitu njihovih interesa i očuvanje njihova ruskog kulturnog identiteta”, navodi se u dokumentu.
U dokumentu se ističe da veze sa sunarodnicima u inostranstvu Rusiji omogućuju “jačanje njene slike na međunarodnoj sceni kao demokratske zemlje koja teži stvaranja multipolarnog svijeta”.
Putin godinama ustraje na po njegovu mišljenju tragičnoj sudbini gotovo 25 miliona etničkih Rusa koji žive izvan Rusije u državama koje su nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991, što smatra geopolitičkom katastrofom.
Rusija i dalje smatra bivši sovjetski prostor, od Baltika to centralne Azije, svojom legitimnom sferom uticaja, čemu se mnoge od tih zemalja protive kao i zapad.
Nova politika ističe da bi Rusija trebala povećati saradnju sa slovenskim nacijama, Kinom i Indijom te dodatno ojačati svoje veze s Bliskim istokom, Latinskom Amerikom i Afrikom.
Moskva bi po dokumentu trebala dodatno ojačati i odnose s Abhazijom i Osetijom, dvjema gruzijskim regijama koje je priznala nakon rata s Gruzijom 2008, kao i s dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine, Donjeckom i Luganskom Narodnom Republikom.
