Društvo

Monstatu bliska evropska rješenja o popisu bez nacionalnog izjašnjavanja, konačna lista pitanja nakon javne rasprave

Radojević: Probno istraživanje već radili po EU standardima

Regulativa Evropske unije koja definiše pitanje popisa ne uključuje kao sastavni dio ispitivanje, odnosno izjašnjavanje o nacionalnom, vjerskom ili jezičkom određenju, ali i ne osporava svoje članice da takve podatke prikupljaju ukoliko to prepoznaju kao svoj interes, kazala je za Pobjedu direktorica Uprave za statistiku (Monstata) Gordana Radojević.

Radojević: Probno istraživanje već radili po EU standardima Foto: Pobjeda
PobjedaIzvor

- Nama je u Monstatu, naročito u kontekstu otvaranja pregovaračkog poglavlja 18, ideja popisa po standardima EU bliska, što smo iskazali i na probnom popisu/istraživanju koje smo sproveli prošle godine koje nije obuhvatilo ova izjašnjavanja. Ipak, da ne bismo bili isključivi obavezni smo da organizujemo javnu raspravu na kojoj svi korisnici podataka imaju pravo da kroz formalnu inicijativu delegiraju prijedloge o kojima će se diskutovati. Na osnovu toga će, u konačnom, biti oblikovana lista sa pitanjima, odnosno podacima koji će se prikupljati na popisu 2021. godine– pojasnila je Radojević za naš list.

Javna rasprava 

Na pitanje da prokomentariše inicijativu Centra za demokratsku tranziciju koji je preporučio državnim zvaničnicima i mandataru za sastav nove vlade da se primijeni evropska praksa, prema kojoj se građani ne izjašnjavaju o naciji, vjeri i jeziku, Radojević je kazala da će prijedlog te nevladine organizacije biti razmotren u saradnji sa Savjetom za statistiku tokom javne rasprave o zakonu o popisu stanovništva koja je pravi zakonski okvir za definisanje konačne liste.

- Svi korisnici podataka imaju pravo da predlože. Sve prijedloge je potrebno formalno proslijediti Monstatu a onda se, kako sam navela, u predviđenoj proceduri donosi odluka da li će tražena pitanja, odnosno istraživanja biti dio prikupljanja popisnih podataka - zaključila je Radojević.

CDT je inicijativu uputio predsjednicima države, Skupštine i Vlade, Milu Đukanoviću, Aleksi Bečiću i Dušku Markoviću, mandataru za sastav nove vlade Zdravku Krivokapiću, predsjednici Savjeta statističkog sistema Vesni Karadžić, direktorici Uprave za statistiku (Monstat) Gordani Radojević i šefovima poslaničkih klubova u Skupštini.

U inicijativi koju je uputio CDT navodi se da je ona u skladu sa budućim EU obavezama Crne Gore koje, kako se navodi, podrazumijevaju da se popisi sprovode registraciono, bez izjašnjavanja građana.

- Dosadašnji konvencionalni način prikupljanja i obrade podataka je prevaziđen, zastario i manje pouzdan. Vlada je u toku mandatnog perioda 2016-2020. godine počela pripremne aktivnosti u ovom pravcu, ali one nijesu završene na vrijeme, pa će se i ovaj popis sprovoditi na ovaj, konvencionalni način - navodi CDT u dopisu.

Negativni efekti 

Tvrde i da su u ovu priču ušli radi kvalitetnijeg demokratskog dijaloga relevantnih društvenih aktera o budućem popisu, a prije početka zvanične javne rasprave o novom tekstu zakona.

Navode da bi nastavak dosadašnjih praksi značio nastavak politike razaranja društvenog bića Crne Gore na vjerske i nacionalne okvire i dodatno udaljavanje od principa građanske države.

-Shvatanje popisa kao takmičenja između Crnogoraca i Srba, Bošnjaka i Muslimana, kao nadmetanja građanskog i nacionalnog i slično, imaće dugoročne negativne posljedice za naše društvo. To se već moglo vidjeti u prethodnom desetogodišnjem periodu - upozoravaju iz CDT-a.

Portal Analitika