Centar za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore danas je u Podgorici organizovao IV simpozijum o poremećajima iz spektra autizma kao priliku za razmjenu znanja, diskusiju o savremenim pristupima i unapređenje prakse u radu sa osobama iz spektra autizma.
Ovogodišnja tema simpozijuma „Novi horizonti spektra: Izazovi i mogućnosti razumijevanja autizma“ nastala je sa idejom da se javnost upozna sa autizmom iz različitih naučnih i društvenih aspekata, te da okupi stručnjake iz oblasti dijagnostike, terapije, istraživanja autizma, kao i društvene inkluzije.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Aleksandar Radović otvarajući simpozijum je istakao da i šire okruženje treba da se posveti inkluziji i edukaciji.
“Medicina po sebi ne može pružiti trenutni maksimum, bez doprinosa zajednice. Ova dva elementa kombinovano jesu naš jedini put ka opštem dobru. U sklopu Kliničkog centra Crne Gore uradićemo sve što je u našoj moći da se unaprijedimo svjesni svih problema i izazova sa kojima se suočavaju na prvom mjestu djeca sa autizmom, njihove porodice i staratelji, ali i kolege ljekari,” naveo je Radović.
Podsjetio je da u Centru za rani razvoj KCCG trenutno radi 26 zaposlenih – tri psihijatra, tri logopeda, jedan defektolog - somatoped, jedan defektolog – oligofrenolog, jedan klinički psiholog, četiri psihologa, dva socijalna radnika, dvije sestre sa visokom školom, šest zdravstvenih tehničara, tri predstavnika administracije.
“Crna Gora za sada nema registar osoba koji imaju neki poremećaj iz spektra autizma, ali informacije Centra za rani razvoj su veliko upozorenje da se što prije moramo reorganizovati na najširem frontu. Podaci Centra za rani razvoj iz januara 2025. godine kažu da su kolege radile sa 557 djece, od toga dječaka 439, a djevojčica 118. Ipak, značaj broj njih je u procesu dijagnostike, dio njih odlazi u inostranstvo, a uz to dio roditelja uslijed stigme i straha odbija da prihvati postavljenu dijagnozu,” naveo je direktor KCCG.
Ukazao je na činjenicu da broj dijagnoza autizma u Centru za rani razvoj raste. Tokom 2023. postavljeno je 105 dijagnoza autizma, a tokom prošle godine bilo ih je 167.
“Rana intervencija je oskudno prisutna uslijed sve većeg broja djece, što bi sa druge strane trebalo da prati povećanje broja zaposlenih, širenje prostornih kapaciteta i intenzivna edukacija,” naveo je Radović.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja doc. dr Milena Cojić je istakla da je u Crnoj Gori u posljednjim godinama prepoznata potreba za stvaranjem sveobuhvatnijeg pristupa u podršci djeci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima iz spektra autizma, naročito u najranijim fazama razvoja.
“To je jedan od razloga zašto je Vlada Crne Gore u oktobru 2023. godine usvojila jedan veoma važan strateški dokument -Strategiju ranog razvoja djeteta 2023. do 2027. To je ključni dokument koji prepoznaje značaj intervencija u najranijem razvoju. Posebno je važno što je u okviru ove strategije definisan konkretan plan i niz aktivosti koje su usmjerene ka ranoj intervenciji za djecu iz spektra autizma. Uz različite zdravstvene, obrazovne i socijalne usluge, kao i sistem podrške porodicama ovaj dokument će imati za cilj da omogući djeci sa autizmom da ostvare svoj puni potencijal i budu ravnopravni članovi društva,” saopštila je Cojić.
Dr Iva Ivanović, specijalista dječje i adolescentne psihijatrije u Centru za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore napomenula je da društveni aspekt autizma ne smije biti zanemaren.
“Osobe sa autizmom često se suočavaju sa predrasudama, nerazumijevanjem i socijalnom izolacijom. Zadatak naše generacije je čojstvo i junaštvo u građenju inkluzivnog društva koje prepoznaje i vrednuje različitosti, pruža podršku, stvara jednake mogućnosti za sve svoje članove. Uz zajedničke napore moramo raditi na podizanju svijesti, edukaciji zajednice i kreiranju politika koje će unaprijediti položaj osoba sa autizmom i omogućiti bolji kvalitet života svih nas. Autizam nije strašna riječ, nije nedostatak, već jedinstvenost,” poručila je Ivanović.
Važan dio današnjeg simpozijuma su i mnogobrojna stručna predavanja i diskusije, te su prilika da se otvore značajna pitanja, ali i daju važni odgovori koji bi mogli poboljšati kvalitet života osoba iz spektra autizma.
