Ustavni sud Crne Gore je samo u aktuelnom mandatu, a to je nepunih četiri i po mjeseca, već oborio, zbog neustavnih odredbi, dva zakona koja su usvojili poslanici Skupštine Crne Gore i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti još jednog - saopšteno je nezvanično Pobjedi iz te institucije.
Osim izmjena Zakona o predsjedniku, Ustavni sud je, prema našim saznanjima, oborio i odredbe Zakona o sprečavanju korupcije, a pokrenut je i postupak za ocjenu ustavnosti odredbe iz člana 203 b, stav 1 Zakona o krivičnom postupku.
„Viši cilj“
Advokat Veselin Radulović smatra kako svjesno predlaganje i usvajanje zakona za koje se unaprijed zna da su neustavni, kao što je to bio slučaj sa izmjenama Zakona o predsjedniku, osim političke podliježe i nekoj vrsti krivične odgovornosti.
Ustavni sud ukinuo je krajem prošlog mjeseca izmjene Zakona o predsjedniku koje je Skupština Crne Gore usvojila još u decembru 2022. godine kako bi stvorila uslove da parlamentarna većina predloži mandatara za sastav vlade - lidera Demosa Miodraga Lekića, ukoliko to ne učini tadašnji predsjednik države Milo Đukanović, što se i desilo.
Na neustavnost tih izmjena, koje je predložio tadašnji Demokratski front, u startu je upozoravala Venecijanska komisija, a toga su bili svjesni i poslanici sada odlazeće većine u parlamentu koji su predložene izmjene, ipak, izglasali.
Pravdali su se da je „kršenje Ustava opravdano kako bi se postigao viši cilj“.
A „viši cilj“ je bio da se tadašnjem šefu države Milu Đukanoviću ograniče ustavne nadležnosti.
Da su crnogosrki poslanici lišeni bilo kakve političke odgovornosti za izraženo mišljenje i činjenje odavno je, kaže za Pobjedu advokat Veselin Radulović, svima u Crnoj Gori jasno.
On, međutim, naglašava da svjesno predlaganje i učestvovanje u donošenju neustavnih akata, osim političke, nosi i krivičnu odgovornost.
"To jeste problematično, jer ako neko svjesno predloži i učestvuje u usvajanju akta za koji unaprijed zna da je neustavan, onda se može govoriti i o nekoj vrsti krivične odgovornosti. Oni, naravno, političku odgovornost svakako nemaju, jer politička odgovornost, kao kategorija, u praksi u Crnoj Gori nažalost ne postoji", kategoričan je Radulović.
Smatra da bi Tužilaštvo, u slučaju izmjena Zakona o predsjedniku, trebalo da se izjasni da li se radi i o krivičnoj odgovornosti poslanika.
"Tužilaštvo je to koje bi trebalo da pokrene postupak i utvrdi ko je sa namjerom i umišljanjem učestvovao u donošenju neustavnog propisa kako bi ostvario neki svoj politički ili lični interes. To se u ovom slučaju desilo, ali vidjeli smo da je Tužilaštvo već saopštilo da u ovom momentu nema elemenata ili u krajnjem volje da pokrene neki postupak po tom pitanju", navodi Radulović.
Upozorava i da će epilog biti da će poslanici, koji su očigledno svjesno i namjerno predložili i usvojili neustavan propis, proći bez bilo kakve odgovornosti.
Politički interes
Objašnjava da obaranje zakona pred Ustavnim sudum samo po sebi nije problem, jer se to, kaže, dešava svuda u svijetu.
"Ustavni sud i postoji zbog toga da bi ocjenjivao saglasnost zakona i drugih opštih akata sa Ustavom. Dakle, nije problem ako se to desi, jer će toga uvijek biti. Problem je, međutim, ako postoji politička ili neka druga namjera sa nekim motivima koji nijesu legitimni", upozorio je Radulović.
Pobjeda je početkom ove sedmice od Skupštine tražila podatak o tome koliko je zakona i pavnih akata koje je donio odlazeći saziv parlamenta oboreno pred Ustavnim sudom, ali odgovor na to pitanje do danas nijesmo dobili.
Tu informaciju nema ni poslanik i lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka.
"Zaista nijesam u saznanju koliko je takvih zakona palo na Ustavnom sudu", rekao je Zenka Pobjedi.
Kategoričan je da su svi u Skupštini unaprijed znali da su izmjene Zakona o predsjedniku bile neustavne.
"Ali ih je odlazeća većina ipak usvojila zarad svojih političkih interesa. Samo na osnovu donošenja neustavnih zakona je jasno koliko je odlazeća većina odgovorna prema Ustavu, zakonima, ali i državi. Zakone su usvajali po potrebi svojih partija i svoje većine. To sve govori", kaže Zenka.
Zaključuje i da je Ustavni sud, obaranjem spornih izmjena Zakona o predsjedniku, koliko-toliko uspio da sačuva sopstveni integritet.
