„Crna Gora se nalazi u nekoj vrsti vanrednih okolnosti sa nizom institucija koje su u v.d. stanju. Političke tenzije su konstantno podignute, Vlada nema legitimiteta, a rezultati lokalnih izbora ozbiljno dovode u pitanje legitimitet i skupštinske većine. Mislim da u takvim društvenim i političkim okolnostima nije dobro pokretati pitanje popisa koji bi trebalo da bude redovna aktivnost“, poručio je u razgovoru za Portal Analitika advokat Veselin Radulović.
Komentarišući Prijedlog zakona o popisu stanovništva, o kojem se raspravljalo ove nedjelje u Skupštini Crne Gore, Radulović ističe da crnogorski političari popis predstavljaju kao takmičenje između vjera i nacija.
„To je uvijek imalo i imaće negativne posljedice za društvo u cjelini. Tako se podstiču nacionalne, vjerske i druge podjele, ali i skreće pažnja javnosti od nekih važnijih pitanja poput nesposobnosti, neozbiljnosti i korumpiranosti političara“, ističe Radulović.
Međunarodna preporuka - bez popisa u izbornoj godini
Prema njegovim riječima, umjesto da se političari pozabave brojkama koliko mladih ljudi napušta državu zbog njihove korupcije i partitokratije, pitanje koje će i dalje plasirati građanima koji ih glasaju biće koliko nas ima i koliko nas je više ili manje od drugih.
„Popis stanovništva u Crnoj Gori daleko izlazi iz okvira demografskih karakteristika i njegovi se rezultati čekaju samo radi političkih zloupotreba, nacionalnih i vjerskih prebrojavanja te dokazivanja ko je brojniji ili jači“, kategoričan je naš sagovornik.
S obzirom na činjenicu da se naredne godine održavaju predsjednički, a gotovo izvjesno i vanredni parlamentarni izbori, Radulović napominje da popis ne bi trebalo da se održi u izbornoj godini.
„To je međunarodna preporuka, što je dodatni argument protiv održavanja popisa naredne godine“, navodi Radulović.
Na pitanje da li je Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje mogla uopšte da pokreće pitanje popisa, Radulović navodi da su, zbog nepostojanja Zakona o Vladi i Zakona o Skupštini, sve vlade u tehničkom mandatu zloupotrebljavale ovlašćenja i vršile poslove iz nadležnosti Vlade u punom kapacitetu.
„Ipak, Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje trebalo bi da vrši samo tekuće i neodložne poslove, što predlaganje Zakona o popisu nesporno nije. Takođe, u ambijentu gdje su brojne institucije u v.d. stanju, nefunkcionalne ili na ivici funkcionalnosti, pitanje sprovođenja popisa i pitanje rezultata popisa može biti veoma upitno“, smatra Radulović.
Bez pitanja o jeziku, nacionalnosti i vjeri
Poslanici Socijaldemokrata predali su u skupštinsku proceduru amandmane na Prijedlog zakona o popisu koji, između ostalog, predviđaju da pitanja vezana za vjeroispovijest, nacionalnost i jezik ne budu sastavni dio popisa stanovništva.
Radulović navodi primjere razvijenih zemalja poput Njemačke i Francuske, u kojima popis takođe ne sadrži pitanja o naciji, jeziku ili vjerskoj pripadnosti građana, ističući da ta pitanja ne bi trebalo da budu dio popisa.
„Nažalost, u Crnoj Gori su to još uvijek najvažnija pitanja koja nesposobni i korumpirani političari forsiraju upravo da bi prikrili svoju nesposobnost i korumpiranost“, poručuje Radulović.
Podsjećamo, nakon što je Prijedlog o popisu dobio zeleno svijetlo Zakonodavnog odbora, o njemu je raspravljano i na sjednici Skupštine. Poslanici su saglasni da je popis potreban kako bi se na taj način definisale razvojne politike zemlje, ali nijesu saglasni oko uključivanja i relevantnosti identitetskih pitanja.
Prijedlogom zakonskog akta predviđeno je da će popisom biti prikupljane informacije o polu, datumu rođenja i jedinstvenom matičnom broju, mjestu i državi rođenja, bračnom statusu, odnosno vanbračnoj zajednici, životnom partnerstvu lica istog pola, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku, jeziku kojim lice uobičajeno govori.
Akt je predat u proceduru početkom juna, a odlazeći ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici je Skupštine poručio je da će ovaj prijedlog dobiti potrebnu većinu te da je najbolje da se popis sprovede u oktobru ili novembru naredne godine.