Na vanrednoj sjednici Skupštine 4. februara, na prijedlog Vlade u tehničkom mandatu, poslanici će glasati o izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu, dan prije isteka mandata v.d. Vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović.
Advokat Veselin Radulović za Portal Analitika ocjenjuje da nikad nije dobro da se zakoni mijenjaju kako bi se riješilo neko konkretno pitanje, a posebno ne kadrovsko.
„Kadrovska pitanja treba da se rješavaju pojedinačnim aktima koji se donose na osnovu zakona, a zakoni ne smiju da se kreiraju i usvajaju za potrebe ili u interesu bilo kog pojedinca“, ističe Radulović.
Kompromitovanje zakonodavne aktivnosti Skupštine
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je, nažalost, prethodnih godina uspostavljena praksa po kojoj se zakoni mijenjaju da bi se neko uklonio sa funkcije ili da bi se nekome omogućilo da do funkcije dođe ili na njoj da ostane.
„Takva praksa kompromituje zakonodavnu aktivnost Skupštine, a mislim da predstavlja i jednu vrstu zloupotrebe zakonodavnih ovlašćenja“, smatra Radulović.
Stava je i da je činjenica da se laička i stručna javnost može prilično složiti po pitanju referenci aktuelne v.d. VDT-a Maje Jovanović, odnosno po pitanju njenog integriteta, stručnih i profesionalnih kvaliteta.
„Međutim, to ne može biti ratio legis izmjena zakona kojima će se omogućiti da vd stanje traje neograničeno i da jedna ista osoba bude vršilac dužnosti VDT-a beskonačno. Takvo rješenje će dodatno obeshrabriti napore da se VDT izabere u punom mandatu“, kategoričan je Radulović.
Razlog hitnosti postupka očigledan
Predlagač zakona je Vlada, koja zahtijeva da se o njemu odlučuje po hitnom postupku, da bude objavljen odmah po usvajanju i da odmah stupi na snagu.
Radulović ističe da je razlog za zahtjev da se o izmjenama ovog zakona odlučuje po hitnom postupku očigledan.
„Naime, mandat v.d. VDT ističe dan nakon što će se o izmjenama zakona glasati u Skupštini i jedino je po hitnom postupku moguće obezbijediti da aktuelna v.d. VDT-a dobije i treći v.d. mandat. Za usvajanje zakona po hitnom postupku i stupanje na snagu danom donošenja potrebno je utvrditi javni interes, a javni interes svakako ne može biti to da se bilo kom pojedincu produži mandat, bez obzira o kome se radi i bez obzira na kvalitete tog pojedinca“, objašnjava sagovornik Analitike.
Rješenje u izlasku iz v.d. stanja
Smatra i da se skupštinska većina, ili bolje reći „skupštinske većine koje su se mijenjale prethodnih godina tako da često nije ni jasno ni ko tu većinu čini“, rukovodi isključivo stranačkim i političkim interesima.
„To je posebno pogubno kod ovakvih zakona koji bi pitanja koja su njihov predmet trebala da definišu na način koji će obezbijediti funkcionisanje institucija i vladavinu prava, a ne na način koji će riješiti trenutno kadrovsko pitanje i omogućiti produženje v.d. stanja unedogled“, napominje Radulović.
Sagovornik Analitike navodi i da česte kadrovske promjene na rukovodećim mjestima poput VDT-a mogu negativno uticati na rad te institucije. No, kako dodaje, rješenje treba tražiti u izlasku iz v.d. stanja i izboru VDT-a koji će biti profesionalac i koji neće biti pod političkim ili bilo kojim drugim uticajem.
„Međutim, to podrazumijeva elementarnu ozbiljnost svih političkih partija i spremnost da rade u javnom, a ne partijskom interesu. Nažalost, političke partije nijesu pokazale spremnost za to, možda i iz straha da bi se profesionalni VDT u punom mandatu mogao pozabaviti i njihovim radom“, ocjenjuje Radulović.
Nastavljena loša praksa Ustavnog odbora
Naš sagovornik osvrnuo se i na proces saslušanja kandidata za sudije Ustavnog suda pred Ustavnim odborom Skupštine Crne Gore i ocijenio da je, i ovoga puta, nastavljena loša i neodgovorna praksa koja pokazuje, kako ističe, da poslanici ne znaju koje uslove neko treba da ispuni da bi bio izabran za sudiju Ustavnog suda.
„Ponovo su kandidati morali da odgovaraju na besmislena pitanja i ponovo smo svjedočili nespremnosti i neinteresovanju poslanika da provjere da li kandidati imaju lične i profesionalne reference i integritet koji bi obezbijedili da oni funkciju sudije Ustavnog suda obavljaju isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom lišeni svakog uticaja – političkog, nacionalnog, vjerskog, medijskog, ili bilo kog drugog“, ističe Radulović.
Kako dodaje, nije optimista da će ni ovaj oglas rezultirati izborom svih četvoro nedostajućih sudija.
„Moguće je da međunarodni pritisak primora političke partije da izvrše izbor jednog ili dvoje sudija, kako bi Ustavni sud bar formalno postao funkcionalan“, zaključuje Radulović.
