Osmo izdanje Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici počeće sjutra u Bemax Areni. Do 22. oktobra, poštovaoci pisane riječi u glavnom gradu biće u prilici da se upoznaju sa aktuelnim dometima domaće književne scene, ali i da steknu uvid u to šta se događa u regionu i Evropi kad je riječ o izdavaštvu. Naravno, i da uz sajamske popuste priušte sebi knjige koje nije lako naći na policama crnogorskih knjižara.
Za Portal Analitika, umjetnički direktor Sajma Vasko Raičević govori o programu ovogodišnjeg izdanja, posebno najavljujući pregled domaće književne scene, u okviru kojeg će biti predstavljeni novi romani Andreja Nikolaidisa i Dragane Kršenković-Brković, poezija Luke Boljevića itd…
Ne propustite Basaru i „Biografije ptica“
„Tu su i razgovori sa značajnim autorima iz regiona (Svetislav Basara, Damir Uzunović, Bojan Savić Ostojić) i jedan izbor iz evropske književnosti (autori iz Irske, Austrije, Belgije, Ukrajine, Italije). Svakako bih preporučio razgovor sa Svetislavom Basarom, zbog njegovih lucidnih i duhovitih opservacija na razne kulturološke teme“, istakao je Raičević.
Preporučio je i prateći segment Sajma.
„Nemojte propustiti predstavu „Biografije ptica“, autorski projekat Nine Bajsić (produkcija Instituta za teatarsko istraživanje iz Zagreba). Prema riječima autorice, to je projekt koji nastaje iz potrebe za reanimacijom poezije u polju izvedbenih umjetnosti. Vidjećete kako se na duhovit način naglašavaju veze između književnosti i teatra“, kaže naš sagovornik.
Kako dodaje, prisustvo manjih izdavača iz regiona (Partizanska knjiga, Blum izdavaštvo, Karpos, Štrik, Enklava, Arete...) znači da će na Sajmu biti knjiga koje se ne mogu naći u ponudi u našim knjižarama.
„Tu se mogu naći jako dragocjeni prevodi poezije i proze, koji teško prolaze kod komercijalnijih izdavača“, dodaje on.
Treba nam poseban sajamski prostor
Osvrćući se na odziv izlagača ove godine i prostor u kome se Sajam odvija, Raičević ističe da Bemax Arena gabaritima zadovoljava potrebe - malog sajma.
„Problem je dostupnost u terminima koji bi za Sajam bili optimalni. Sada se skoro ukrštamo sa terminom velikog Beogradskog sajma, što veoma komplikuje dovođenje izdavača i autora. Potreban nam je poseban sajamski prostor, kakvi imaju svi razvijeniji gradovi. To je ozbiljna investicija koju bi trebalo planirati. Broj izlagača je čak za nijansu i veći od prošlogodišnjeg, što je veliki uspjeh u ovakvim uslovima“, poručuje Raičević.
Ističe i da sveukupna situacija, iz više razloga, nije naklonjena izdavaštvu.
„Mali izdavači koji objavljuju nekomercijalna, a veoma značajna djela, zavise od državnih konkursa. To su izdavači koji afirmišu nove generacije pisaca i imaju veoma važnu ulogu u društvu. Tržište im je veoma nenaklonjeno i svaki izostanak institucionalne podrške dovodi ih na rub opstanka. Mi nemamo taj luksuz da, kao velike zemlje, sve prepustimo tržištu. Na taj način brzo bismo postali samo kolonija neke veće kulture“, poručuje Raičević.
Foto: Dado Ljaljević
Kada je riječ o ovom Sajmu, ističe da je pokrovitelj Glavni grad, te da su na konkursu Ministarstva kulture opredijeljena određena sredstva, što, kako kaže, znači da postoji institucionalna podrška.
Ipak, napominje da je složen poduhvat organizovati jednu književnu smotru ovakvog kalibra.
„Mali tim ljudi pokriva mnogo aspekata organizacije. Naročito mi je važno da gosti tokom boravka u našoj zemlji nemaju osjećaj improvizacije ili nemara u pogledu bilo koje aktivnosti na Sajmu. Nemojte misliti da ja, kao umjetnički direktor, samo sjedim i u tišini svoje sobe smišljam koncept književnih promocija. U jednom trenutku sam sebi ličio na kontrolora letova“, iskren je Raičević.
Perspektiva je u malom festivalu evropske književnosti
Kada je riječ o daljoj perspektivi Sajma, on smatra da bi trebalo da se razvija u pravcu malog festivala evropske književnosti.
„To bi značilo planirati makar godinu unaprijed, obezbijediti smješaj u istom hotelu za sve autore (takav ambijent je ono što festivalima daje poseban štimung, što ih čini atraktivnim za sve pisce), i što je od posebne važnosti, razvijati ga u pravcu savremenih, atraktivnih formi promovisanja književnosti. Mi imamo mediteransku opuštenost, neposredan i jednostavan pristup ljudima – iz takve atmosfere treba izvući ono što je pozitivno, tj. mogućnost da se ljudi osjećaju ugodno dok u prijateljskom ambijentu raspravljaju o velikim temama“, napominje Raičević.
Sa prošlogodišnjeg izdanja Sajma knjiga u Podgorici
Komentarisao je i to što Podgorica ima još jednu književnu manifestaciju istog profila, ali različitog programskog koncepta.
„Volio bih da imamo sajmove knjiga 365 dana u godini. U tome vidim samo korist. Ako neko na to gleda samo kao na tržište, onda može razmišljati i o problemu konkurencije. Ali ja sam samo ljubitelj knjiga i nastaviću da obilazim sve sajmove, dok god tamo bude bar nešto zanimljivo za mene. U tom smislu, rekao bih da je bolje što su koncepti različiti – to znači više mogućnosti da neko bude privučen određenom ponudom. Svaki čovjek među knjigama je dobitak“, ističe Raičević.
U to ime, pozvao je Podgoričane na, kako kaže, zanimljiva druženja sa autorima, odnosno na rasprave o aktuelnim temama iz regionalne književnosti koje će se narednih pet dana odvijati u Bemax Areni.
„I, ne najmanje važno, da pronađu one knjige koje ih oduvijek čekaju“, poručuje Raičević.
Ulaz na Sajam knjiga u Bemax Areni i ove godine je besplatan, svakog dana od 11 do 22 sata.
