Kada se postane roditelj, rečenica „neka otvore piće pred tobom“ i „ne uzimaj ništa od nepoznatih“ više nije smiješna.
Pretpraznična atmosfera donosi radost, ali je i mnogim roditeljima noćna mora jer se boje „provoda“ svoje djece. Koliko god imali povjerenja u dijete, uvijek postoji mogućnost zloupotrebe droge.
Dušan Raspopović, višedecenijski ekspert za borbu protiv narkomanije i sudski vještak, savjetuje roditeljima da razgovaraju sa svojom djecom, da odmah reaguju na bilo kakvu promjenu koja bi ukazivala na problem sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci.
- Bez oklijevanja! – poručio je on.
A mladima je poručio da posebno vode računa u danima koji su pred nama, da lijepi provodi i druženja treba da budu bez posljedica po njihovo zdravlje i bezbjednost.
Na čuveno pitanje da li postoje lake i teške droge, Raspopović odgovara da lake i teške droge ne postoje – već postoji samo podjela na prirodne i vještačke.
A na pitanje o legalizaciji marihuane kaže da je njegov stav jasan.
- Ako znamo da je najzastupljenija droga, da svi počinju od nje, sve vam samo govori. Imate i onih teza koje se često čuju da kad bi se legalizovala, manje bi se koristila i da je je marihuana lijek, što samo govori o neznanju ili lošoj namjeri – ističe Raspopović.
Strategija dobra, prevencija je važna
O zloupotrebi narkotika se najčešće govori kada bude kasno, kada mediji objave pojedine slučajeve, uglavnom su to teške porodične priče. Sama informacija od prošle sedmice da je Crna Gora usvojila „Strategiju protiv droga“ nakon praznine od četiri godine može da kaže dosta o načinu na koji se sistem bori protiv ove pošasti. Četiri godine bez ikakvih smjernica, a to je veliki period jer narkomanija odnosi živote i rastura porodice, posebno ukoliko imamo činjenice da je sve više djece mlađe i od 13 godina koja ulaze u ovaj zlokobni svijet iz kojeg je teško naći izlaz.
Raspopović je kazao da je sama strategija urađena korektno, sa dobrom analizom i prijedlogom mjera, ali da je bilo za očekivati da imamo konkretne operativne mjere koje bi odmah dale rezultate na terenu.
Ističe da je situacija zabrinjavajuća jer sve više mladih dolazi u kontakt sa psihoaktivnim supstancama koje su lako dostupne na ulici.
- I pored svakodnevnih policijskih akcija na suzbijanju ulične prodaje narkotika, prema podacima, droga je lako dostupna. Što se starosne granice tiče - djeca sa 12 godina ulaze u svijet zavisnosti – upozorio je on.
Uzroci su različiti, a jedan je i vršnjačka identifikacija, radoznalost, problemi u porodici, društvu, školi i mnogi drugi.
- Svjedočimo učestalom vršnjačkom nasilju, raznim oblicima devijantnog ponašanja i vrlo često takve mlade osobe budu „regrutovane“ od dilera pojedinaca ili organizovanih kriminalnih grupa – ističe Raspopović.
Kao najznačajniju stavku u borbi protiv zloupotrebe droga i narkomanije, Raspopović ističe prevenciju, a to je rad koji se sastoji od kontinuiranih aktivnosti, pri čemu poseban akcenat stavlja na edukaciju na svim nivoima obrazovanja, jer i osnovci dolaze u kontakt sa psihoaktivnim supstancama.
Pored toga, ističe da je neophodno formirati i tim stručnih ljudi na nivou države koji bi pratili realizaciju sprovođenja svih aktivnosti.
- Dobro je da je sve usklađeno sa evropskim direktivama i ja to podržavam, ali nije ova strategija donijeta zbog obaveza prema EU, nego zbog potrebe zdravlja i života naše mladosti – ističe Raspopović.
I dalje bez registra
A kako se Crna Gora bori protiv zavisnosti i narkomanije? Tako što još nema registar zavisnika, pa podaci kojima se barata zasigurno nijesu relevantni niti odslikavaju pravo stanje na terenu.
- Svjedoci smo da su i za vrijeme kada je Crna Gora bila bez strategije, državni organi (policija, carina, zdravstvo....) svakodnevno, planski, kontinuirano radili na problemu psihoaktivnih supstanci iz svojih nadležnosti. Tako da jasno proističe zaključak da treba akcenat staviti na operativnost na svim nivoima koji bi dali brze rezultate – kategoričan je Raspopović.
Školski policajac skup za državu
Droga u osnovnim školama odavno nije nepoznanica, kao ni lokalni dileri koji stoje blizu školskih ograda. Sa tim svakodnevnim izazovima se teško boriti, a zaštita djece postaje veoma slaba grana sistema. Raspopović, kao i brojni eksperti za druge oblasti dječjih prava i zaštite, poziva na ponovno angažovanje školskih policajaca, dok država uporno govori da nema kadar i sredstva za to.
- Čujemo vrlo burne reakcije na pomen školskih policajaca. Ono što ja mogu da vam potvrdim iz perioda kad je taj projekat realizovan u školama u Crnoj Gori rezultati su bili odlični. Policajci imaju preventivnu ulogu. U saradnji sa školom su snažna preventivna podrška eventualnom prisustvu dilera i drugih lica kojima nije mjesto u blizini škola ili u školskom dvorištu – istakao je on.
A najveću odgovornostu i ključnu ulogu u ranom otkrivanju ovog problema imaju roditelji.
- Škole vrlo malo rade na edukaciji po pitanju zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Moram opet ponoviti da je u prethodnom periodu preventivna kampanja bila na zavidnom nivou na svim nivoima obrazovanja i u svim sferama društva. Posebno ističem da se mora uraditi poseban program edukacije roditelja, koji nažalost nemaju znanja o ovom problemu – kazao je on.
Opasnost na ulici
Kada je riječ o narkoticima koji cirkulišu crnogorskim ulicama među mladima, kaže da se najčešće koriste marihuana, kokain, heroin, sintetičke droge, ali i alkoholnofarmaceutski proizvodi, a kao jedne od opasnih naveo je i nikotinske proizvode u kesicama koji se nalaze u slobodnoj prodaji.
Raspopović upozorava da u drogama ima supstanci (dodataka, razblaživača) koji ništa manje štetno ne utiču na organizam od droge.
Zasad, nove droge slabije dolaze na ilegalno trzište Crne Gore, ali ih ipak ima.
To su uglavnom droge koje imaju izmijenjen hemijski sastav tako da kod zavisnika stvaraju efekte zloupotrebe heroina, kokaina...
Raspopović upozorava da zbog hemijskih kombinacija koje stvaraju tzv. nove droge ili miješanje različitih supstanci često dovode do trovanja ili smrtnih ishoda.
- Zbog svega navedenog ovo može postati ozbiljan problem i ovdje treba na vrijeme reagovati, posebno u smislu zakonske regulative – istakao je on.
Lokalne zajednice da shvate ulogu
- Kancelarije za prevenciju narkomanije imaju važnu ulogu na lokalnom nivou. Hitno ih treba aktivirati u svim gradovima, a za primjer treba uzeti kancelariju za prevenciju glavnog grada iz ranijeg perioda. Slobodno mogu reći da je aktivnost kancelarije glavnog grada bila prepoznata u okruženju po preventivnim aktivnostima. Ta kancelarija je iznjedrila JU „Kakaricka gora“ – kazao je Raspopović.
Na pitanje o značaju takvih opštinskih kancelarija, zbog čega su one često u fokusu javnosti zbog nekih drugih stvari a ne uspjeha, te kakav je zapravo njihov značaj, Raspopović odgovara da su one veoma važne jer imaju veliku ulogu i snažan preventivni karakter na lokalnom nivou.
- To je prva adresa gdje bi građani trebalo da potraže savjet i pomoć kada imaju problem sa zavisnošću u porodici – poručio je on.
Podsjetio je da je kancelarija za prevenciju narkomanije glavnog grada koja je inače i prva formirana na lokalnom nivou u Crnoj Gori dala veliki doprinos u preventivnim aktivnostima kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.
- Zbog toga mislim da bi trebalo da aktivnije funkcioniše i pruža podršku kancelarijama u drugim opštinama, aktivira njihov rad i pomogne umrežavanju ostalih kancelarija radi njihovog boljeg opšteg funkcionisanja – istakao je Raspopović.
Naglasio je i da posebnu pažnju treba pokloniti izboru ljudi koji će raditi u tim kancelarijama.
Svjetsko tržište
Ilegalno tržište psihoaktivnih supstanci u svijetu se razvija i mijenja, a do porasta ilegalne trgovine ovim supstancama došlo je i zbog odluke vlasti u Kabulu iz 2022. godine da se drastično smanji proizvodnja maka u Avganistanu. Rat u Ukrajini je poremetio rute trgovine heroina i kokaina, kako je navedeno u izvještaju UNDOC-a.
Zabrana proizvodnje opijuma u Avganistanu dovela je do nestašice heroina u Evropi, zbog ovoga raste bojazan od povećanog broja novih supstanci.
Avganistan je proizvodio čak 85 odsto opijuma u svijetu, što je zadovoljavalo potrebe 25 miliona osoba koje koriste drogu globalno, što je oko 80 odsto ljudi koji zloupotrebljavaju heroin ili neke druge produkte opijuma.
Trgovina narkotika kripto-valutom
Raspopović je kazao da Ujedinjene nacije procjenjuju da prodavnice sa darkneta predstavljaju samo mali dio ukopne globalne prodaje narkotika, ali da taj djelić stalno raste, ali godišnja anketa sprovedena na hiljadama korisnika droge. Svjetski izvještaj o drogama (koji izrađuje UN) stvara drugačiju sliku.
Skoro svaki četvrti ispitanik iz Sjeverne Amerike je 2021. godine prijavio da kupuje drogu sa darkveba, a svaki šesti u Evropi.
U Rusiji je taj broj 86 odsto, u Finskoj i Švedskoj više od 40 odsto, a više od 30 odsto u Engleskoj, Škotskoj i Poljskoj.
Broj darknet marketa za drogu na engleskom govornom području opao je prošle godine, ali britanska Nacionalna kriminalistička agencija (NCA) kaže da su prihodi porasli za 14 odsto. Svijet droge na darkvebu je haotičan i konstantno se mijenja.
Sajtovi se povremeno gase, oni koji ih vode nestaju sa prodavčevim novcem, a takođe mogu biti hakovani ili ih zatvori policija i potpuno ukloni sa interneta.
Ovdje je važno napomenuti da se tehnologije razvijaju mnogo brže od nauke i donošenja zakona tako da neke stvari nije lako regulisati i teško je ući u trag ovakvim pojavama.
Kripto-valute su kao stvorene za ilegalu, one su decentralizovane jer ih ne kontroliše nijedna država, niti centralna banka, što ih iz mnogo drugih razloga čini kao stvorenim za ilegalne transakcije.
Međutim, slučaj razotkrivanja pola miliona korisnika koji su u kripto-valuti trgovali drogom i falsifikovanim novcem u vrijednosti od 140 miliona eura ukazuje da je moguće ući u trag onima koji manipulišu tim valutama.
Za ovaj način praćenja i otkrivanja zaduženi su stručnjaci za visokotehnološki kriminal.
Dostava droge na kućnu adresu
Ulična prodaja i distribucija narkotika se stalno „inovira“ kako bi se izbjeglo lišenje slobode i krivična odgovornost dilera.
- Sve češće se dešava da se putem dostave koja se inače koristi za narudžbu namirnica hrane, pića, cigareta, novina i slično vrše zloupotrebe i na taj način se vrši distribucija narkotika, a povećava se mogućnost da dileri budu van domašaja policije – upozorio je Raspopović.
