Iz Evropskog savjeta su kazali Pobjedi da će o proširenju Evropski savjet raspravljati na sjednici zakazanoj za kraj marta.
Nova metodologija pristupanja Evropskoj uniji, koju je Evropska komisija predstavila u Briselu početkom februara, donosi niz novina, pored ostalog i objedinjavanje više pregovaračkih poglavlja u tzv. klastere, kako bi politički fokus zemalja kandidata bio usmjeren na ključne sektore, ali i sankcije u slučaju nesprovođenja potrebnih reformi i ispunjavanja uslova.
Mogućnost izbora
Nova metodologija primjenjivaće se na zemlje koje tek treba da otvore pregovore sa EU, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, dok Crna Gora ima mogućnost da prihvati novu metodologiju, ali je na zemlji da odluči da li će to učiniti.
Glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU), Aleksandar Drljević kazao je nedavno da će crnogorska Vlada pažljivo razmotriti primjenu nove metodologije i odlučiti da li će pristupne pregovore nastaviti po postojećim ili novim pravilima.
U objavljenoj metodologiji se navodi i da je neophodno poboljšati pristupni proces i učiniti ga efektivnijim.
- On mora da postane predvidljiviji, kredibilniji - zasnovano na objektivnim kriterijumima i rigorozno na pozitivnim i negativnim uslovljavanjima, kao i na reverzibilitetu - ističe se u dokumentu pod naslovom ,,Poboljašti pristupni proces - vjerodostojna evropska perspektiva za Zapadni Balkan“.
Objedinjavanje poglavlja u klastere podrazumjeva da bi se ona otvarala kao cjelina, a ne pojedinačno, a ideja EK je da se unese veća dinamika u pregovore sa kandidatima, uz poštovanje postojećeg okvira pregovora i sporazuma sa tim zemljama.
Ključni cilj
Ključni cilj angažovanja EU na Zapadnom Balkanu je da zemlje pripremi za ispunjavanje svega što je potrebno za članstvo, što uključuje podršku demokratiji, vladavini prava i ekonomske reforme, kao i usaglašavanje sa osnovnim evropskim vrijednostima.
Zemlje koje dobro napreduju u neophodnim reformama, biće postepeno uključivane u pojedinačne politike EU, programe i tržište, uz veću finansijsku pomoć i ulaganja. Sa druge strane, Komisija će biti u mogućnosti da suspenduje i zaustavi pregovore u nekim oblastima ili u potpunosti, u slučaju ozbiljnog i dugotrajnog nazadovanja.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron, čije je odbijanje da otvori pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u oktobru 2019. pokrenulo reformu procesa pridruživanja, izjavio je nedavno da proces mora biti jasan i reverzibilan, i da bi EU trebalo da bude u mogućnosti da „napusti proces ukoliko ne radi“.
- Kada budemo razgovarali u martu, vidjećemo što Evropska komisija kaže, kakav su napredak postigle zemlje, i ako postoji povjerenje da će uspjeti, trebalo bi da možemo da započnemo pregovore - rekao je nedavno Makron na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji.
Picula: Reforma Unije i proširenjemogu se odvijati paralelno
Evropski parlament predstavio je nacrt svojih preporuka za proširenje Evropske unije u kojima se založio za nastavak širenja i zatražio da Evropska unija odmah otvori pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Evropski parlament, između ostalog, predlaže da se razmotri uvođenje odlučivanja kvalifikovanom većinom u pitanjima koja se tiču pristupanja uz zadržavanje jednoglasnog odlučivanja u Savjetu, samo za otvaranje i zatvaranje pristupnih pregovora.
- Ovim preporukama Evropskog parlamenta o Zapadnom Balkanu želimo da pošaljemo ključne poruke Evropskom savjetu, Komisiji i visokom predstavniku za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku. To su podrška samom procesu proširenja EU i njegovom nastavku, te da se interna reforma Unije i njeno proširenje mogu i trebaju odvijati paralelno jer ne isključuju jedno drugo. Uz to, naglašavamo da politička situacija unutar pojedinih članica Unije ne može biti razlog za suspenziju cijelog procesa proširenja - rekao je na sastanku Odbora za spoljne poslove EP Tonino Picula.
