Crnogorski turizam, godinama nazivan motorom ekonomskog rasta, suočava se s opasnošću gubitka konkurentnosti u regionu. Pad prihoda u turističkom sektoru za skoro četiri odsto, odnosno 50 miliona eura u prvih devet mjeseci ove godine, uz pad broja noćenja od preko pet odsto, jasno ukazuje na duboku krizu. Ovo je prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da turizam bilježi ovakav negativan trend.
Ova situacija nije rezultat iznenadnih promjena, već posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja ključnih problema, smatra prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve. Prema njegovim riječima, ni raniji rast prihoda nije bio realan, već inflatoran i privremeno stimulisan vanrednim okolnostima.
Degradacija
"Ogoljena statistika sada pokazuje ono što je bilo očigledno – nijesmo se ozbiljno posvetili razvoju turizma. Nedostatak vizije, zanemarivanje infrastrukture, izolacija u saobraćajnom smislu i uništenje nacionalnog avio-prevoznika doveli su do neminovne degradacije sektora", kazao je Ratković.
Njegova upozorenja i pozivi na reformu turizma već godinama ostaju bez odgovora, dok ključna crnogorska privredna grana polako gubi svoj identitet i konkurentnost.
"Ako se hitno ne preduzmu korjenite mjere, Crna Gora bi mogla izgubiti ono što je dugo bila njena najprepoznatljivija ekonomska prednost", poručio je Ratković ističući da pad prihoda u turističkom sektoru nije iznenađenje, već očekivana posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja ovog ključnog sektora crnogorske ekonomije.
Prema njegovim riječima, čak i u periodima kada su prihodi nominalno rasli, to nije bio rezultat realnog povećanja turističke aktivnosti, već efekat inflacije i povećanog prometa uzrokovanog prilivom izbjeglica i prognanika.
"Kada bismo pročistili podatke, vidjeli bismo da realni rast prihoda nije postojao ni ranijih godina, već su rezultati često bili varljivi. Sada je situacija ogoljena – prihod opada jer nijesmo kao društvo posvećeni razvoju turizma na ozbiljan i održiv način", izjavio je Ratković.
On je dodao da su ključni problemi duboko ukorijenjeni u lošem upravljanju i izostanku dugoročne strategije.
"Crna Gora nema ozbiljan destinacijski menadžment. Naša infrastruktura je zastarjela i zapostavljena, saobraćajno smo izolovani, dok je nacionalni avio-prevoznik uništen. Povrh svega, infrastrukturni radovi se često obavljaju tokom turističke sezone, što stvara dodatne probleme za turiste i ugrožava ukupni doživljaj destinacije", objasnio je Ratković.
Apartmanizacija i gubitak identiteta turizma
Prema njegovim riječima, trenutni pristup turizmu dovodi do neminovne degradacije ovog sektora.
"Ukoliko se ovako nastavi, suočićemo se sa zatvaranjem hotela i njihovim pretvaranjem u apartmane. Već sada imamo hotele koji izbacuju usluge poput doručka, ručka i večere, što vodi ka gubitku identiteta i prepoznatljivosti crnogorskog turizma. Turizam, umjesto da ostane motor razvoja, postaje žrtva nebrige i neodgovornosti", upozorio je.
Ovaj proces, prema mišljenju Ratkovića, označava početak kraja tradicionalnog turizma u Crnoj Gori.
"Ako se nešto hitno ne promijeni, gledamo ubrzani pad i tiho gašenje turizma kao najvažnije privredne grane", dodao je.
Jedan od najvažnijih problema u sektoru je odliv radne snage. Radnici masovno napuštaju turizam jer ne vide perspektivu za razvoj karijere u postojećim uslovima.
"Ovakav turizam nije privlačan ni za poželjne goste, ni za privatni sektor, ni za radnike koji žele da grade svoje karijere. Sve više ljudi odlazi jer su uvjeti rada loši, a perspektiva još lošija", kazao je Ratković.
Ovaj problem, kako je istakao, ugrožava osnovne kapacitete sektora, jer bez kvalitetnog kadra nije moguće pružiti uslugu na nivou koji bi privukao međunarodne goste i zadržao njihovu lojalnost.
Poziv na reforme i stručnost
Ratković je pozvao predstavnike vlasti na hitne i korjenite reforme u turizmu, koje bi bile zasnovane na stručnošću i nauci, a ne na političkim interesima.
"Politika mora prestati da ima dominantnu ulogu u odlučivanju o ključnim pitanjima u turizmu. Potreban nam je model destinacijskog menadžmenta koji će uključiti stručnjake iz turizma i sve ključne aktere u sektoru", naglasio je.
Dodao je da političke stranke nemaju što da traže u upravljanju turizmom, već da je neophodno napraviti model u kojem će država igrati važnu, ali ne i isključivu ulogu.
"Potrebno je omogućiti privatnom sektoru, stručnjacima i naučnicima da preuzmu ključne uloge u donošenju odluka, uz podršku države", rekao je Ratković dodajući da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima koji prijete da uruše njen turistički sektor.
"Kombinacija zastarjele infrastrukture, neefikasnog menadžmenta, nedostatka vizije i masovnog odliva kadrova ugrožava opstanak sektora. Povećanje PDV-a na 15 odsto dodatno će opteretiti ionako krhku industriju, što bi moglo rezultirati daljim padom prihoda i konkurentnosti. Vrijeme je da shvatimo ozbiljnost situacije i preduzmemo odlučne mjere kako bismo turizam vratili na pravi put. Bez reformi i ulaganja, riskiramo da izgubimo sektor koji je dugo bio glavni oslonac crnogorske ekonomije", zaključio je Ratković.
Ova poruka dolazi kao posljednje upozorenje – ukoliko se ne preduzmu konkretni koraci, Crna Gora bi mogla nepovratno izgubiti jednu od svojih najvažnijih privrednih grana.
Podsjećamo da je predsjednik Jakov Milatović upozorio nedavno da je turistička sezona, umjesto zamajca ekonomskom rastu, donijela pad prihoda u prva tri kvartala ove godine od skoro četiri odsto ili oko 50 miliona eura u odnosu na isti prošlogodišnji period.
On je naveo da je istovremeno zabilježen pad broja noćenja od preko pet odsto.
"To je prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da se prihodi od turizma smanjuju u poređenju sa prethodnom godinom", naveo je Milatović.
On je dodao da turistički sektor, pored neriješenih infrastrukturnih i komunalnih problema, u iduću godinu ulazi sa još jednim tegom u vidu povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa sedam na 15 odsto.
"To može dodatno oslabiti našu međunarodnu konkurentnost. Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije", poručio je Milatović.
