Srbija je, odlukom svoje Narodne Skupštine, ponovo uzela kredit od kineske Exim banke u iznosu od nešto više od 600 miliona dolara za izgradnju Fruškogorskog koridora. Tako je prešla magičnu granicu zaduženja kod ove banke iz Kine od 10 milijardi dolara.
Da stvar bude jasnija, zvanično je najavljeno i novo zaduženje, do kraja godine, čime bi ukupan iznos zajmova dostigao 15 milijardi dolara.
Pokazuje li to dvostruke aršine Brisela, kada je riječ principima, kriterijumima, pravilima i obavezama država koje pretenduju za članstvo u Evropskoj uniji?
Sjetimo se, naime, svih oštrih kritika o tome kako je zajam koji je Crna Gora uzela od iste kineske banke za izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, ogroman problem, posebno zbog otvaranja prostora za tzv. politički uticaj Kine.
Za to vrijeme ista kineska firma koja gradi našu dionicu autoputa dobila je posao i gradi najveći infrastrukturni projekat u Hrvatskoj - Pelješki most, kojeg finansira najvećim dijelom bespovratnim sredstvima Evropska unija.
Posebna temperatura, nedjeljama, dizala se zbog klauzule iz crnogorskog Ugovora o odricanju od imuniteta po osnovu suvereniteta kada je u pitanju ugovorena nadležnost arbitraže.
U sjećanju nam je kako su se mediji, i zbog ovog primjera, pokazuje se, pod punom kontrolom srbijanske vlasti, nadmetali u procjeni koji će to dio teritorije Crna Gora da izgubi, odnosno koji će pripasti Kini. U tome su svesrdnu pomoć, uvijenu u nešto diplomatskiju "foliju" imali i od nekih briselskih činovnika, kojima su asistirali i domaći.
Ako, povodom novog zajma Srbije, analiziramo njihove ugovore o zajmovima sa istom kineskom bankom možemo doći do korisnih zaključaka.
Ostavimo po strani to koliko je Ugovor koji je zaključila Crna Gora finansijski isplativiji, sa manjom kamatnom stopom, jer su to njihove poslovne odluke.
Međutim, u svakom od desetak ugovora koje je zaključila Srbija, pa i ovom najnovijem, dakle za zajmove od preko 10 milijardi dolara u Ugovoru tačka 8.1 je definisano:
„Zajmoprimac se odriče svakog imuniteta po osnovu suverenosti, ili po bilo kojem drugom osnovu za sebe ili svoju imovinu u vezi sa bilo kojim postupkom ili u vezi sa izvršenjem bilo koje odluke arbitraže" (ugovorena arbitraža CIETAC- primjena kineskog prava).
Pravnicima je jasno, ali zbog laičke javnosti treba istaći da je ovo mnogo veći stepen odricanja od imuniteta, dakle svakog, uključujući i slučaj izvršenja, što Crna Gora u Ugovoru koji je zaključila sa Exim bankom nema.
Ipak, sada nema priče da će Kinezi za tako ogromnu vrijednost oteti Srbiji Bor ili Zlatibor, nema priče o političkom uticaju i prodoru Kine preko Srbije u Evropu. Tajac je iz briselskih, a i drugih krugova. O medijima u Srbiji izlišno je i pisati.
Otuda i pitanje o dvostrukim aršinima Brisela. Na štetu Crne Gore.
