Crnogorski PEN centar obilježio je sinoć u Kongresnoj sali Hotela Voco u Podgorici 100 godina od utemeljenja Međunarodnoga PEN centra i tri decenije od učlanjenja Crnogorskoga PEN centra u internacionalnu PEN zajednicu.
Okupljenima se na početku obratila mr Sanja Orlandić.
Ona je ukazala na značaj PEN centra kao najprestižnijega internacionalnog udruženja pisaca i intelektualaca koje je, pored osnovne misije promovisanja književnosti i kulturnoga povezivanja, prepoznatljivo po snažnome angažmanu na zaštiti malih naroda i kultura, promovisanju slobode govora i djelovanja te odbrane individualnih i kolektivnih prava.
Podśećajući na okolnosti u kojima je prije tri decenije formiran Crnogorski PEN centar, Orlandić je skrenula pažnju na aktuelni društveni trenutak.
„Danas kad slavimo 30 godina od prijema Crnogorskoga PEN centra u internacionalnu PEN zajednicu pitamo se da li se istorija zaista ponavlja, jer kao i prije 30 godina nad regionom se nadvijaju oblaci pansrpskih ekspanzionističkih planova koji su prije 30 godina u krvi uništile Jugoslaviju, baš kao što se oživljavaju autokratske metode demonstracije moći vlasti, a na meti su ponovo crnogorski nacionalni identitet i prava i slobode manjinskih naroda. Zato je misija Crnogorskoga PEN centra danas od posebnoga značaja za crnogorsko društvo“, poručila je Orlandić.
ZABRINUTOST ZBOG SITUACIJE U CRNOJ GORI
Generalni sekretar Crnogorskoga PEN centra doc. dr Milan Marković osvrnuo se na značaj asocijacije te na njegove početke i osnovnu misiju. Ukazao je na principe koji su okupili pisce i intelektualce u PEN zajednicu prije jednoga vijeka, kao i na okolnosti osnivanja Crnogorskoga PEN centra prije tri decenije.
Marković je ocijenio da je događaj u organizaciji Crnogorskoga PEN centra istovremeno povod za proslavu, ali i povod za zabrinutost povodom aktuelnoga stanja u društvu do kojega su doveli obnovljeni retrogradni kursevi koji ponovo prijete da uguše slobodnu misao.
Potom je ukazao na retrogradne ideološke matrice koje se revitalizuju u Crnoj Gori.
„Zbog toga smo svjedoci asimilacije i podređivanja čitavoga državnoga sistema volji i zahtjevima jedne vjerske organizacije, koja iz vanjskoga śedišta iznova upravlja davno ogoljenom hegemonističkim strategijama. Pod pseudo izgovorom ugroženih vjerskih prava, danas jasno vidimo efekte njene istinske političke moći. Oni se ogledaju u negaciji nacionalne suštine građana Crne Gore, u uplivu religijskoga fundamentalizma u obrazovni sektor, u tendencioznim revizijama prošlosti, u medijskim progonima slobodne kritičke svijesti, u prisvajanju nacionalnih kulturnih spomenika i ustavno-pravnoj anarhiji, da bi kulminirali orkestriranim desantom na Cetinje kao simbolom crnogorske državnosti i duhovnosti“, istakao je Marković.
POVAMPIRENJE NACIONALIZMA REZULTAT JE RADA AKTUELNE VLADE
Okupljenima se obratio član PEN-a, crnogorski pisac Đorđe Šćepović. Upozorio je na aktuelnu situaciju koja zahtijeva snažan odgovor akademske zajednice, čemu Crnogorski PEN centar po njegovoj ocjeni daje snažan pečat.
Šćepović je ukazao na povampirenje nacionalizma kao rezultat rada aktuelne vlade te na primjere ugrožavanja prava i sloboda crnogorskih građana, širenje jezika mržnje putem provladinih medija i platformi, osobito se osvrnuvši na katastrofalno stanje u domenu prosvjete i kulture.
Posebno je istakao značaj Fakulteta za crnogorski jezik i književnost kao središta kritičke misli u Crnoj Gori, upozoravajući da je jedan od prioriteta Vlade i ministarke Vesne Bratić gašenje te visokoobrazovne ustanove.
„Ako dozvolimo da se opasni naumi ministarke Bratić ostvare, onda ćemo dozvoliti i sve ono što nakon toga slijedi. Pristaćemo na sopstvenu propast“, istakao je Šćepović. Pozivao se na iskaz Mihaila Bulgakova: „Pisac će uvijek biti u opreci s politikom, sve dok je i sama politika u suprotnosti s kulturom“.
SOMNEZ: NIKAD NEĆEMO OSTAVITI PISCE SAME
Putem video linka okupljenima su se obratili i predśednik Međunarodnoga PEN centra Burhan Sonmez, potpredśednica Međunarodnoga PEN centra Katica Ćulavkova te predśednica Slovenačkoga PEN centra Tanja Tuma.
Predśednik Međunarodnoga PEN centra Burhan Somnez upozorio je na širenje autoritarizma koji ugražava slobodu govora i stvaralaštva. Istakao je ulogu PEN centra kroz podršku piscima čija je sloboda izražavanja ugrožena u totalitarnim režimima te njegovu misiju promocije slobode govora, jezičkih prava i jednakosti, upozoravajući da vlasti u mnogim zemljama osporavaju nacionalne i kulturne osobine društva, poput jezika, književnosti i tradicije te da vrše sistematsku represiju prema pojedincima i ustanovama.
„Vlasti treba da znaju da mi posmatramo i da nikad nećemo ostaviti pisce same đe god da su u opasnosti. Nećemo se povući pod opresijom nadziranja, lažnih vijesti i govora mržnje“, poručio je Sonmez.
Potpredśednica Međunarodnoga PEN centra Katica Ćulavkova istakla je da bi pisci u savremenome društvu mogli imati ulogu u harmonizaciji društvenih odnosa, ukazujući na specifičnosti crnogorske kulture te visoko vrednujući ulogu Crnogorskoga PEN centra u prethodnih 30 godina.
SLOVENAČKI PEN PODRŽAVA CRNOGORSKE KOLEGE
Osvrćući se na aktuelni društveno-politički trenutak Ćulavkova je upozorila na oživjele hegemonističke projekte koji prijete ponajviše malobrojnim narodima.
„Na Balkanu je početkom 21. vijeka došlo do obnove religijskog, jezičkog i kulturnog hegemonizma, odnosno političkog ekspanzionizma naslijeđenog iz 19. vijeka, ali karakterističnog i za neke ranije periode istorijskog postojanja. Mali narodi kao crnogorski i makedonski su u fokusu takvih strategija. Ali upravo svjesni delikatnosti novih političkih manifestacija kulturnog hegemonizma, trebamo ponuditi pravedna i razumna rješenja, uvijek u skladu s opštevažećim međunarodnim konvencijama. Nažalost, savremeni svijet, pod pritiskom tradicionalnih i isključivih vjerskih kanona, u stvari promoviše, na sofisticirani i hibridni način, kulturni i teritorijalni hegemonizam. Zato je Balkan već decenijama u stanju neizvjesnosti i konfliktnih previranja“, poručila je ona.
Predśednica Slovenačkoga PEN centra Tanja Tuma skrenula je pažnju na ulogu PEN centra tokom ratova 90-ih ističući humanitarno djelovanje dva člana Slovenačkoga PEN centra, Svetlane Slapšak i Borisa Novaka.
Upozoravajući na porast nasilja i govora mržnje, Tuma se osvrnula i na najnovija dešavanja u Crnoj Gori, ukazujući na to da „članovi Slovenačkoga PEN centra podržavaju crnogorske kolege u borbi protiv politike predrasuda aktuelne Vlade Crne Gore koja zajedno sa SPC i prosrpskom hegemonijom napada ustavne temelje nezavisne i demokratske zemlje.
„Apelujemo na međunarodnu PEN zajednicu da zaštiti crnogorsku kulturu i književnost i podrži aspiracije Crne Gore za članstvo u EU“, poručila je Tuma.
