Ta misteriozna rijeka protiče kroz tri zemlje i u svakoj od njih mijenja ime. U davna vremena se smatralo da iz nje izvire Jadransko more.
Italijani je zovu Timavo, u Sloveniji je poznata kao Rijeka, a izvorište u bujnoj bukovoj šumi na južnoj padini Slovenskog Snježnika u Hrvatskoj se zove Vela voda, piše N1 Zagreb.
Nakon svog izvora na visini od 725 metara, ova misteriozna rijeka mirno teče kroz Sloveniju, spektakularno nestaje u veličanstvenim ponorima Škocjanskih jama, a zatim ponovo, poslije nekoliko desetina kilometara podzemnih staza, ponovo izbija iz zemlje na italijanskom sjeveroistoku kao Timava i za samo dva kilometra stiže do mora.
Kako je svojevremeno objašnjeno u programu HRT-a Alpe Dunav Jadran, to je jedna od najkraćih rijeka u Evropi ako se računa samo njen nadzemni tok, ali i najduža ponornica u slovenačkom kršu, duga 89 kilometara.
Jedinstveni tok
Škocjanske pećine kriju jedan od najvećih podzemnih kanjona na svijetu, dug oko 3,5 kilometra, širok između 10 i 60 metara, a na nekim mjestima visok i do 140 metara. Početak turizma u Škocjanskim pećinama datira iz 1884. godine, kada su organizovani prvi obilasci sa vodičem. Godine 1853. godišnje ih je posjećivalo oko 150 posjetilaca, početkom 20. vijeka oko tri hiljade.
Već 2006. godine posjetilo ih je oko 90.000 ljudi. Sadašnja staza koju posjetioci koriste duga je oko 3.000 metara i ima oko 500 stepenica, a cijena ulaznice je 16 eura za odrasle i 7,5 za djecu. Za djecu do šest godina ulaz je besplatan.
Jadransko more
Po njoj je nazvano rimsko naselje „Fons Timavi“, a pominju je antički pisci. Na primjer, Vergilije je pisao da ima devet izvora, dok Livije govori o oblasti „Lacus Timavi“ koja odgovara obalnom pojasu između dva današnja mjesta: San Đovani di Duino i Liserta. Plinije, pak, pominje dva ostrvca na ivici lagune gdje su se nalazile rimske vile i kupatila. Iz ovoga se može zaključiti da je ovaj kraj, bogat prirodnim ljepotama, tada bio trgovačko i saobraćajno središte, piše na stranicama Alpe Dunav Jadran, prenosi N1 Zagreb.
Timava je kraška rijeka ponornica koja je kroz istoriju intrigirala mnoge naučnike i umjetnike zbog svog jedinstvenog toka iznad i ispod zemlje. Njena posebnost je u tome što protiče kroz tri države, u svakoj mijenja ime, a veliki dio svog toka provodi pod zemljom, što je karakteristično za kraške rijeke.
Ovakva pojava je rezultat dejstva vode na rastvorljive stijene poput krečnjaka, što dovodi do stvaranja podzemnih šupljina, jama i kanala. Škocjanske pećine, gdje rijeka ponire, upisane su na Uneskovu listu svjetske baštine zbog izuzetne geološke i geomorfološke vrijednosti.
