Društvo

Podaci za 2019. godinu

Riješeno preko 2,5 miliona upravnih predmeta

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Izvještaj o postupanju u upravnim stvarima za 2019. koji je pripremilo Ministarstvo javne uprave.

Riješeno preko 2,5 miliona upravnih predmeta Foto: Foto: gov.me/S.Matić
Izvor

“Organi na centralnom i lokalnom nivou u protekloj godini riješili su preko 2 i po miliona (2.610,695,00) upravnih predmeta na centralnom i lokalnom nivou”, saopštila je Danijela Nedeljković Vukčević, generalna direktorica Direktorata za državnu upravu, na konferenciji za medije tokom predstavljanja izvještaja.

Ona je kazala da se, kada su u pitanju upravni predmeti, radi o postupcima u kojima su organi, bilo po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti, donosili rješenja ili druge odluke kojima su odlučivali o pravima, obavezama i pravnim interesima građana i pravnih lica.

“Posmatrano prosječno po organu ova brojka pokazuje da su organi u radu imali blizu 4.000,00 predmeta godišnje, što bi na mjesečnom nivou iznosilo oko 325 predmeta”, saopštila je Nedeljković Vukčević.

Ona je naglasila da su, osim kvantitativnih pokazatelja, u Izvještaju analize efikasnosti, zakonitosti i kvaliteta rada prvostepenih organa (koji odlučuju, prije svega, o zahtjevima građana), kao i drugostepenih organa u čijoj nadležnosti je da odlučuju o žalbama izjavljenim protiv rješenja donijetih u prvom stepenu.

“Podaci nas ohrabruju, imajući u vidu da je procenat riješenih predmeta u prošloj godini kod organa na centralnom nivou bio 96,82%, dok na lokalnom nivou taj procenat iznosi 89,98%. Analizirajući blagovremenost rješavanja upravnih predmeta, odnosno da li organi odlučuju u zakonom propisanom roku, utvrdili smo da je procenat predmeta riješenih u roku kod organa na centralnom nivou 97%, dok je na lokalnom nivou taj procenat čak 99%”, saopštila je generalna direktorica.

Ona je kazala da podaci pokazuju i da su građani u visokom procentu zadovoljni odlukama naše administracije, jer je ,,evidentan mali broj izjavljenih žalbi u odnosu na ukupan broj riješenih predmeta. Naime, procenat izjavljenih žalbi na centralnom nivou je 0,54%, dok je na lokalnom nivou taj procenat nešto veći i iznosi 1,65 %”.

Prema njenim riječima, sa aspekta efikasnosti postupka i smanjenja troškova, veoma je značajna činjenica da je u odnosu na raniji period znatno povećan broj tzv. meritornih rješenja (to su odluke kojima drugostepeni organ sam riješi upravnu stvar, npr. po žalbi građanina prizna pravo na penziju i njenu visinu, a ne da poništi rješenje i naloži da o zahtjevu ponovo rješavai prvostepeni organ), te je takvim postupanjem omogućeno brže i efikasnije ostvarivanje prava građana.

“O kvalitetu rada drugostepenih organa govori i podatak da je procenat žalbi koje su riješili u zakonskom roku na centralnom nivou 77%, dok je kod organa na lokalnom nivou taj procenat 80,42%. Osim blagovremenog odlučivanja, njihove odluke su u postupcima po tužbama pred Upravnim sudom Crne Gore u visokom procentu ocijenjene kao zakonite. Ovo potvrđuje podatak da je u odnosu na ukupan broj odluka Upravnog suda Crne Gore, procenat odbijenih tužbi kod organa na centralnom nivou 77%, dok je taj procenat kod organa na lokalnom nivou 71,51%”, zaključila je Nedeljković Vukčević.

Govoreći o izazovima, ona je navela da pred administracijom i dalje stoje određeni izazovi i prilagođavanje savremenom društvenom okruženju, te da fokus u narednom periodu mora biti na elektronskoj komunikaciji između organa i stranaka, kao i razmjeni podataka između organa po službenoj dužnosti kako bi stvorili ambijent za jednostavniju, bržu i još efikasniju komunikaciju građana i uprave.

Osim toga, navela je i da su organi ukazali na nedostatak kadrova koji učestvuju u postupku upravnog rješavanja, pravne struke, ali i kadrova tehničkih struka (arhitekte, građevinski inženjeri, poreski inspektori itd.), što predstavlja izazov zbog aktuelnih mjera optimizacije, a naročito u susret pripremi novog strateškog dokumenata u oblasti reforme javne uprave.

“Prepoznato je da organi na centralnom i lokalnom nivou ne mjere redovno zadovoljstvo građana pruženim uslugama i nemaju povratne informacije od građana na osnovu kojih bi trebalo preduzeti mjere na unapređenju pružanja usluga, što bi doprinijelo još boljim rezultatima rada javne uprave”, zaključila je Nedeljković Vukčević.

Portal Analitika