Prema njihovim riječima, romska i egipćanska zajednica suočavaju se sa posebnim izazovima u ostvarivanju pravnog statusa, usljed brojnih faktora – nedostatka lične dokumentacije, složenih administrativnih procedura, nedovoljne informisanosti i prisutne diskriminacije.
Posljedica toga je, kako ističu, da brojni pripadnici ovih zajednica ostaju bez državljanstva, čime im se dodatno otežava, tačnije onemogućava, pristup osnovnim pravima, poput obrazovanja, zdravstvene zaštite i zapošljavanja.
“U okviru projekta „Predlaganje politika i zakona o građanskoj registraciji i apatridiji, i zagovaranje registracije Roma bez dokumenata“, uspjeli smo omogućiti da 37 osoba riješi svoj pravni status kroz upis državljanstva, izdavanje ličnih karata i pasoša, kao i pribavljanje ostale potrebne dokumentacije, aktivnim posredovanjem u komunikaciji između Ambasade Kosova i lica bez regulisanog statusa. Trenutno se u proceduri nalazi još 15 osoba, kojima je zakazan termin u Ambasadi, a za koje cijenimo da neće biti prepreka u procesu upisana u državljanstvo, odnosno u procesu izdavanja ličnih dokumenata – lična karta, pasoš”, kazali su iz ove organizacije.
Poseban izazov, tvrde, predstavlja situacija u kojoj politički odnosi između Srbije i Kosova direktno utiču na rješavanje pravnog statusa, uglavnom djece.
“Naime, djeca čiji jedan roditelj ima državljanstvo Srbije, a drugi Kosova nalaze se u ozbiljnom riziku da ostanu bez državljanstva, upravo zbog ovih političkih tenzija. Sa navedenim problemom su nam se obratile tri porodice, koje broje ukupno osmoro djece, dok, prema saznanjima iz komunikacije sa drugim organizacijama, ovaj problem pogađa još veći broj porodica. Dodatno zabrinjava podatak da trenutno u našoj evidenciji imamo identifikovanih 20 osoba koje se nalaze u visokom riziku od apatridije”, kažu iz Phiren Amenca.
Prema njihovim tvrdnjama, iako Zakon o crnogorskom državljanstvu prepoznaje mogućnosti sticanja državljanstva za djecu rođenu u Crnoj Gori - ako su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva ili ako dijete ostaje bez državljanstva, u praksi postoje brojne administrativne prepreke koje usporavaju i otežavaju ove procese.
Kroz realizaciju projekta identifikovali su ključne izazove.
“Nedostatak lične dokumentacije kod roditelja, naročito u romskim zajednicama, sprječava blagovremenu registraciju rođenja i rješavanje pitanja državljanstva. Potreba za dokazivanjem identiteta i prebivališta roditelja (posebno kada su roditelji apatridi ili nemaju lične isprave) stvara ozbiljne barijere. Stigmatizacija romske populacije dodatno otežava proces, uz evidentan manjak senzibiliteta i razumijevanja od strane nadležnih institucija”, tvrde u organizaciji.
Takođe, navode i da ograničen pristup zdravstvenim uslugama za Romkinje negativno utiče na pravovremenu registraciju rođenja djece.
“Nedostatak automatskih mehanizama za dobijanje državljanstva, čak i kada postoji rizik od apatridije, nameće dodatne birokratske zahtjeve i procedure. Diskriminacija, marginalizacija i nepoverenje u institucije obeshrabruju mnoge romske porodice da pokrenu ili dovrše postupak registracije. Nepostojanje sistematskog prikupljanja podataka o djeci u riziku od apatridije ograničava mogućnost planiranja i sprovođenja ciljanih preventivnih mjera”, tvrde iz romske organizacije mladih.
Iako Crna Gora ima uspostavljenu proceduru za utvrđivanje statusa apatrida, dodaju, taj status ne donosi automatsko pravo na boravak, što dodatno komplikuje integraciju pogođenih osoba. Uz to, proces naturalizacije zahtijeva deset godina zakonitog boravka, što je za mnoge Rome i Egipćane, tvrde, gotovo neostvarivo.
“Nedostatak besplatne pravne pomoći kako u postupcima naturalizacije, tako i drugim postupcima rješavanja pravnog statusa, dodatno usložnjava situaciju, jer najveći teret preuzimaju nevladine organizacije koje nemaju stabilnu podršku za kontinuirani rad na ovim pitanjima. Dodatno, teret dokazivanja zakonitog boravka je na samim licima, koja uglavnom dolaze iz socijalno ugroženih i nedovoljno informisanih zajednica”, kažu iz Phiren Amenca.
Oni su apelovali na nadležne institucije da unaprijede efikasnost svog rada, ali i na važnost kontinuirane i otvorene komunikacije između institucija, nevladinih organizacija i lica koja se suočavaju sa izazovima u vezi sa pravnim statusom.
“Smatramo neophodnim pojednostavljenje procedure registracije rođenja, kako bi djeca u riziku od apatridije ostvarivala pravo na državljanstvo odmah po rođenju, bez obzira na status roditelja;omogućavanje olakšane naturalizacije za lica bez državljanstva, posebno za ona rođena ili dugoročno nastanjena u Crnoj Gori; obezbjeđivanje besplatne pravne pomoći svim apatridima kako bi mogli učestvovati u postupcima za regulisanje statusa; jačanje institucionalne saradnje i unapređenje evidencija kroz razvoj baze podataka o apatridima i osobama u riziku od apatridije; borbu protiv diskriminacije i razvoj inkluzivnih politika koje će omogućiti punu integraciju Roma i Egipćana u crnogorsko društvo”, navode.
Rješavanje pitanja apatridije u Crnoj Gori, kako kažu, nije samo pravno, već i humanitarno pitanje koje zahtijeva hitnu i koordinisanu akciju.
“Pozivamo državne institucije, međunarodne organizacije i civilno društvo da udruže napore kako bi svakom pojedincu bilo obezbijeđeno pravo na pravni identitet i osnovna ljudska prava", poručuju iz Phiren Amenca.
Projekat „Predlaganje politika i zakona o građanskoj registraciji i apatridiji, i zagovaranje registracije Roma bez dokumenata“ realizujemo uz podršku Savjeta Evrope u okviru projekta Roma Integration Phase III, koji finansijski podržava Evropska komisija.
