"Nije da se plašim. Ako hoće, uhvatiće svakog od nas", kaže rezignirano Mihail Bajankin (28), radnik u magacinu iz Čerepoveca. On tvrdi da će odbiti da ide u rat, čak i ako dođu po njega. "Pričaju o dužnosti. Kakva dužnost? Išao bih da je naša zemlja napadnuta, ali ovdje mi napadamo susjednu zemlju", kaže Bajankin za DW.
Kaže da za ruske vlasti ljudski životi ne vrijede ništa. "Šalju nas na front, a svejedno im je hoćemo li se vratiti. Mi smo za njih samo topovsko meso."
Djeluje da mnogi slično razmišljaju. Očevici i snimci govore o dugim redovima na granicama. Ko nema vizu, vozi u Gruziju, Kazahstan ili Mongoliju. Ko ima nešto novca, ide u Ujedinjene Emirate ili Tursku. Traže se i Finska i Srbija.
"Sigurno ću se jednom vratiti"
Jedan 34-godišnji inženjer iz Krasnodara, koji je tražio da mu se ne otkriva ime, upravo je stigao u gruzijski glavni grad Tbilisi. Ranije je bio vojnik po ugovoru i time su bile velike šanse da bi mogao biti mobilizovan. Za DW priča da je već ionako htio otići, a mobilizacija je samo ubrzala odluku. "Nisam napustio svoju zemlju zauvjek. Volim Rusiju i sigurno ću se jednom vratiti", kaže on.
Valerij Klepkin (43) je do prije dva dana živio na sjeveru Rusije i radio u policiji. Kaže da je od početka rata dobijao nekoliko poziva iz vojnog odsjeka, ali nije otišao.
"Ja sam rezervni oficir. Nisam više htio čekati jer bih onda imao samo izbor ili ići u zatvor ili postati ubica", kaže on za DW.
S prvim vijestima o mobilizaciji, Klepkin je spakovao stvari i otišao u Finsku gdje ima puno prijatelja. Kaže, već od ranije zna jezik jer mu je đed živio u Finskoj.
Zatvoreni putovi
Put je pak zatvoren ka baltičkim državama. Čelnici Estonije, Letonije i Litvanije objavili su da bi Rusi trebali da ostanu u svoju zemlju i da se bore protiv Putinovog režima. Isto je u Češkoj. Finska bi pak mogla uskoro zatvoriti i ulazak i tranzit Rusima.
Ruski opozicioni političar Lev Šlosberg kritikuje takve odluke. U razgovoru za DW on prigovara baltičkim i istočnoevropskim zemljama da popuštaju svojim desničarskim populistima. "Prije ili kasnije ćemo svi ponovo živjeti u miru. A što je sada veći jaz između nas, to će biti teže ponovo se zbližiti", rekao je Šlosberg.
