O velikom planu javnost je informisao potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Rogozin, zadužen za vojno - industrijski kompleks. Novost je što će se na tenderima pozivati i privatne ruske fabrike. Da bi se to moglo realizovati izmijeniće se federalni zakoni. Dmitrij Rogozin je uvjeren da će mnogim biznismenima biti privlačno da ulože u fabrike za čiju produkciju plaćanje garantuje država.
Prema planovima ruske vlade kroz tri godine armija bi trebalo da zamijeni 30 odsto tehnike, a do 2020. i 70 odsto.
Sada ruska strateška avijacija ima 32 bombardera TU-95 MS6, zatim 31 bombarder TU-95 MS16 kao i 13 bombardera TU-160. Oni su sposobni da nose više od 850 krstarećih raketa velikog dometa.
Do 2020. ruska vojna avijacija treba da dobije više od 600 aviona i više od hiljadu helikoptera, najavio je predsjednik Vladimir Putin. U Rusiji je u posljednje četiri godine rekonstruisano 28 aerodroma.
- Jedan od prioriteta ruske vojne industrije je rad na novom strateškom bombarderu. Zadatak nije lak, ali se na tome mora početi raditi - objasnio je Putin.
Takvi strateški bombarderi trebalo bi da se proizvode na teritoriji kazanjske fabrike aviona 'Gorbunova'. Tamo će se napraviti nova fabrika u kojoj će se praviti vojni transporteri AN-70 koji su konstruisali u Ukrajini u 'Antonovu'. Taj transporter može da prevozi teret do 47 tona na razdaljini od tri do pet hiljada kilometara. Kad novi projekt bombardera pete generacije bude gotov on će se takođe proizvoditi u Kazanju.
Kad je nedavno premijer Dmitrij Medvedev sa Rogozinom posjetio fabriku aviona na periferiji Kazanja mogao je da se uvjeri da ona izgleda kao dekoracija za snimanje nekog filma o SSSR-u. Radnici su u velikom hangaru remontovali i modernizovali nekoliko bombardera modela 'tupoljev', ili kako ih piloti zovu 'tuške'. U Kazanju se avioni prave već 85 godina.
Dmitrij Rogozin je ušao u polemiku sa ruskim generalima oko tzv. daljne avijacije. General-major Anatolij Žiharov komandant daljne avijacije je već rekao da bi takav avion trebao da se pojavi 2025. godine. Rogozin je više puta objašnjavao da sadašnja razrada novog strateškog bombardera koji bi trebalo da zamijeni TU-95MS i TU-160 nije svrsishodna.On ne vidi smisao da se pravi strateški bombarder koji ne bi mogao da prevaziđe sadašnje sisteme PVO, pa 'nigdje ne bi mogao ni da doleti'.
- Mora se razraditi projekt nadzvučne daljne avijacije - objasnio je Rogozin.
Ne spominjući nijedno ime presudio je predsjednik Vladimir Putin. Na savjetovanju o narudžbama za armiju Putin je dao direktivu da se počne raditi na novom avionu daljne avijacije da se ne gubi vrijeme. Putin je najavio da se u narednih pet godina mora napraviti i novi avion koji će iz vazduha otkrivati ciljeve na velikoj daljini. Taj novi ruski 'avaks' se radi pod šifrom A-100. Do 2020. Rusija će potrošiti 400 milijardi rubalja za pravljenje bespilotnih letjelica novije generacije - od bombardera do izviđačkih modela. Putin je podsjetio da se bespilotna tehnika sve više koristi u ratovanju.
Za poznatim ruskim PVO sistemima vlada velika potražnja u svijetu, pa će se i kapaciteti širiti. Moskovska fabrike mašinogradnje 'Avangard', u sklopu koncerna 'Almaz-Antej' već je osjetno povećala proizvodnju. Prebrođene su dugogodišnje teškoće, jer se poslije devedesetih godina prošlog vijeka ta fabrika pretvarala u ruinu. Bilo je obustavljeno finansiranje i fabrika je bila na granici bankrotstva.
Sada se 'Avangard' približava kapacitetu koji je imao u vrijeme postojanja SSSR-a. Ta fabrika će od države do 2020. godine dobiti za modernizaciju skoro dvije milijarde rubalja (1 euro - 41,4 rubalja). Od toga će više od polovine biti potrošeno do 2015. za kupovinu novih mašina. U fabrici će se praviti novi tipovi raketa za sisteme S-300 i S-400.
Od tih planova se sigurno neće odustati, ali se insistira da se novac troši racionalno i ne dopusti lopovluk. Potpredsjednik vlade Dmitrij Rogozin javno je predlagao da se krađe u vojnoj industriji smatraju izdajom domovine. U poznatim avio-holdinzima 'Jakovljev' i 'Tupoljov' već rade istražni organi koji će se baviti zloupotrebama u vrijeme privatizacije.
U Rusiji neki političari smatraju da bi bilo bolje uložiti te milijarde direktno u standard građana. Međutim, predsjednik Putin i njegovi saradnici smatraju da se u vojnu industriju mora uložiti novac, jer bi svako zaostajanje u modernizaciji armije moglo da dovede Rusiju u inferioran položaj.
