Čak i po tom planu 'B' koji su joj nametnuli ukrajinski otpor i ruski vojni porazi, Moskva ima višestruke ciljeve koji bi mogli produžiti sukob i izazvati još više smrti i uništavanja. Agencija France Presse analizira pet ciljeva Rusije u idućoj fazi rata protiv Ukrajine, gotovo mjesec i po od početka sukoba.
Simbolična pobjeda
Čak i uz punu kontrolu nad medijima zahvaljujući nizu drakonskih mjera, predsjednik Vladimir Putin vjerojatno će htjeti da se pohvali nekim uspjehom 9. maja kada Rusija obilježava pobjedu nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
„Putin je opsjednut simboličnim datumima i istorijom, pa mu očajnički treba neka pobjednička sliku prije 9. maja”, rekao je Aleksandar Grinberg, analitičar Jerusalimskog instituta za sigurnost i strategiju (JISS).
Bivši savjetnik Kremlja Sergej Karaganov, počasni predsjednik moskovskog think-tanka Savjeta za vanjsku i obrambenu politiku, rekao je da Rusija „ne može dopustiti da 'izgubi' pa treba neku vrstu pobjede”.
„Ulozi ruske elite jako su visoki – to je za njih egzistencijalni rat”, rekao je za britanski nedjeljnik The New Statesman.
Zauzimanje Mariupolja
I dok izgleda da se ruske snage povlače iz okoline Kijeva i drugih regija na sjeveru Ukrajine, to se ne događa kod jugoistočnog grada Mariupolja, koji je već nedjeljama pod opsadom. Zauzimanje Mariupolja bio bi ključno za ruski cilj stvaranja teritorijalnog kontinuiteta od pripojenog Krima do Rusije.
„Očekujem intenzivne borbe do konačnog povlačenja (ukrajinskog) otpora iz Mariupolja”, rekao je Grinberg. Sjeverno se nalaze dvije proruske separatističke regije pa bi zauzimanje tog grada omogućilo Moskvi da kontroliše veliki dio teritorija na istoku Ukrajine.
Kada bi zauzele Mariupolj, ruske snage mogle bi da „krenu gore na sjever kako bi zauzele ostatak Donabasa i imale kontinuiranu kontrolu nad jugom Ukrajine i obalom Azovskog mora”, rekao je Pierre Razoux.
Osvajanje još teritorija
Odmetnute regije Donjeck i Lugansk, kojima je Rusija priznala nezavisnost, nisu kontrolisale u cijelosti svoju teritoriju. Moskva insistira da njihovi čelnici treba da imaju punu administrativnu vlast i izgleda da je potpuna kontrola nad tim područjima ključni ratni cilj.
„Rat je daleko od završetka i mogao bi još uvijek da krene u prilog Rusiji ako ruska vojska pokrene uspješnu operaciju na istoku Ukrajine”, rekli su analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW).
Rusija je ovog vikenda pokrenula napade na zapadnu luku Odesu i zapadni izvori ne isključuju amfibijski napad na grad, premda se to čini manje vjerovatnim.
„Ako bude proglašen prekid vatre po načelu 'zadržite što imate', Rusija bi mogla da zadrži kontrolu nad nekoliko novih dijelova Ukrajine”, rekao je Ivan Klyszcz, doktorand iz međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Tartu u Estoniji.
Dobijanje na vremenu
Invazija se pokazala jako skupom za Ruse i kad je riječ o ljudskim gubicima i uništavanju vojne opreme, jer Ukrajinci pružaju daleko jači otpor nego što je Kremlj očekivao.
Vojni analitičari napominju da je Rusija 1. marta započela proljećnu regrutaciju, i premda Moskva insistira da se novajlije ne šalju u Ukrajinu, oni bi se mogli priključiti borbama kada potpišu ugovore i prođu obuku.
”Rat je daleko od kraja. Slijediće nove ofanzive”, rekao je Gustav Gressel, viši politički saradnik Europskog savjeta za vanjske odnose (ECFR), dodajući da je ljudstvo „ključan resurs” koji Moskvi manjka.
Ali analitičari ističu i da bi dugi rat do iscrpljenja bio opasan i za Rusiju, imajući u vidu uspjehe ukrajinske gerilske taktike zadnjih nedjelja.
„Ako se ovo s vremenom pretvori u dugi rat do iscrpljenja, Ukrajina izgleda da je u povoljnijoj poziciji”, rekao je Michael Kofman, direktor Ruskih studija pri Centru za pomorske analize u SAD-u.
Podijeliti Zapad
Što rat bude duže trajao, to se više očekuje da će Kremlj primijeniti jednu od svojih omiljenih taktika i nastojati da podijeli Zapad na one države koje žele zauzeti najčvršće moguće stajalište prema Moskvi i one pomirljivije.
Putin je u ponedjeljak požurio da čestita jednom od svojih najbližih saveznika u EU-u, mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, pošto je njegova stranka pobijedila na izborima omogućivši mu četvrti mandat.
Nagovijestivši moguće nove napetosti, američki predsjednik Džo Bajden rekao je da Putin ne bi smio ostati na vlasti, no francuski predsjednik Emanuel Makron odgovorio je na to da takva retorika ne pomaže.
Makron je u ponedjeljak rekao da će EU razmotriti uvođenje novih sankcija protiv ruske industrije nafte i ugljenika, ali nije spomenuo prirodni gas, o kojem je Evropa i dalje jako zavisna.
”Cilj je takođe podijeliti evropsko javno mnjenje”, zaključio je Razoux
