Međutim, sedamdeset šestogodišnjak je rekao za BBC da još obrađuje incident, zbog čega je ostao slijep na jedno oko.
„Imam veoma dobrog terapeuta koji ima mnogo posla", rekao je romanopisac.
Ser Salman je rekao da se dvoumio oko toga da li da se suoči sa navodnim napadačem na sudu .
Ostaje nesiguran da li će se ikada pojaviti na javnom događaju koji nije samo uz pozivnicu i koji nije kontrolisan.
Prošlog avgusta, britansko-američki pisac rođen u Indiji stavljen je na respirator i proveo je šest nedjelja u bolnici nakon što je uboden do 10 puta nožem na pozornici na događaju u državi Njujork.
Povrede su rezultirale oštećenjem jetre, gubitkom vida na jednom oku i paralizovanu šaku usljed oštećenja nerava na ruci. Višestruko nagrađivani autor je rekao da „ljudsko tijelo ima nevjerovatnu sposobnost zacijeljenja. I jako sam sretan što sam na tom putu".
Osumnjičeni Hadi Matar optužen je za pokušaj ubistva. Izjasnio se da nije kriv i pritvoren je bez kaucije.
Na pitanje da li će prisustvovati suđenju kasnije ove godine, Ruždi je rekao da to zavisi od toga da li će Matar da promijeni izjavu o krivici.
„Nekoliko hiljada ljudi je vidjelo što se desilo. Verujem da je njegovo izjašnjavanje samo igra čekanja i da bi se to moglo promijeniti. Da sam njegov advokat, savjetovao bih mu da to uradi. Ako se izjasni krivim, onda zapravo nema suđenja, postoji samo izricanje kazne, a možda i nije potrebno moje prisustvo“, rekao je Ruždi.
Kaže kako se dvoumi oko odlaska u sdnicu.
„Postoji jedan dio mene koji zapravo želi da ode i pojavi se u sudnici i pogleda ga, a postoji drugi dio mene koji jednostavno ne želi time da se bavi. Nemam mnogo visoko mišljenje o njemu. I mislim da je sada važno da shvatim da se život nastavlja. Više sam angažovan u pravcu da nastavim sa tim“, rekao je Ruždi.
Ser Salman trenutno piše knjigu o skoro fatalnom incidentu uboda nožem kao načinu procesuiranja onoga kroz šta je prošao. On je za BBC rekao da to neće biti više od nekoliko stotina stranica.
„U sobi je taj kolosalni slon i, dok se ne pozabavim time, teško je bilo što drugo shvatiti ozbiljno", dodao je on.
U unaprijed snimljenom virtuelnom pojavljivanju na književnom festivalu Hej u Velikoj Britaniji prošlog mjeseca, autor je rekao publici da knjiga koju piše nije „najlakša knjiga na svijetu“ za pisanje ali to je, kako je rekao, nešto što mora da pređe da bi radio bilo šta drugo.
„To je ono što pisci mogu da urade. Oni mogu da nadžive ono što im se suprotstavlja“, istakao je Ruždi.
Autor, koji je 1980-ih dobio prijetnje smrću iz Irana nakon što je objavljen roman Satanistički stihovi, trenutno ima prebivalište i u SAD i u Velikoj Britaniji.
On je za BBC rekao da u Americi u određenim prilikama angažuje obezbjeđenje i da mu Velika Britanija i dalje nudi državnu zaštitu „kao u stara dobra vremena."
„Pisci nemaju veliku moć. Mi nemamo vojske", rekao je za BBC. „Ono što imamo je sposobnost da pišemo o svijetu, i ako smo dobri u tome, mogli bi istrajati“, rekaoj e RUždi.
Ser Salman je rekao da se svijet dramatično promijenio od objavljivanja Satanskih stihova 1988. godine, ali da radikalizacija religije i dalje predstavlja prijetnju društvu.
„Morate da pravite razliku između lične vjere ljudi, što se zapravo nas ne tiče, i politizacije bilo koje religije... U Americi trenutno imate veoma naoružanu verziju hrišćanstva, koja je bila odgovorna u velikoj mjeri za cijelu debatu o abortusu“, rekao je Ruždi.
Kaže da nije religiozna osoba.
„Nikada nijesam bio, i dolazim iz porodice koja takođe nije bila posebno religiozna i bilo nam je dobro... To nije nešto što je meni potrebno, ali ako ima ljudi kojima je to potrebno, to je njihova stvar, a ne moja, sve dok se ne politizuje. Kada se to ispolitizuje, to postaje svačiji posao, kao i sve političke stvari. Mislim da samo moramo da budemo jasni u vezi te razlike“, rekao je Ruždi.
„Dakle, vrsta osobe koja ode i izabere nasilje, po mom mišljenju, nije predstavnik te religije, već predstavnik nasilja i prema njoj se mora postupati na taj način“, naglasio je Ruždi.
Prikaz islamskog proroka Muhameda u Satanističkim stihovima i njegovo upućivanje na religiju smatrani su bogohuljenjem i zabranjeni u više zemalja sa muslimanskom većinom, uključujući Iran. Kontroverzni roman je takođe doveo do nasilnih demonstracija u Pakistanu i spornom regionu Kašmira.
Tadašnji iranski vođa ajatolah Ruholah Homeini izdao je fetvu - ili vjerski dekret - pozivajući na ubistvo ser Salmana i dodijelio nagradu od skoro 3 miliona eura za glavu autora. Fetva ostaje aktivna preko kvazi-zvanične vjerske fondacije.
Kao rezultat toga, ser Salman je bio primoran da se krije skoro deceniju i bio mu je potreban naoružani tjelohranitelj zbog brojnih prijetnji smrću koje je dobijao.
Od napada je uglavnom bio odsutan iz javnog života, sa samo nekoliko medijskih intervjua i pojavljivanja na dodjelama nagrada i književnim festivalima.
Njegova posljednja knjiga, Grad pobjede, završena je neposredno prije prošlogodišnjeg napada i naišla je na dobar prijem kod kritičara. Radnja se fokusira oko malog djeteta u srednjovjekovnoj Indiji koje ima božanski susret koji mijenja tok istorije.
Ser Salman, koji je dobio Bukerovu nagradu 1981. za drugi roman Ponoćna djeca, nedavno se lično pojavio da bi u Londonu dobio nagradu za izuzetna dostignuća za rad u posljednjih pedeset godina.
Ranije ove godine, iako rijetko, lično se pojavio u Njujorku da bi primio nagradu za stogodišnjicu hrabrosti od neprofitne organizacije PEN Amerika gdje je bio predsjednik od 2004. do 2006.
Ser Salman je dugo bio zagovornik slobode izražavanja i upozorio je da je ona napadnuta na Zapadu.
U velikom intervjuu za BBC, pisac je takođe odao počast Milanu Kunderi, autoru Nepodnošljive lakoće bića, koji je preminuo u 94. godini u Parizu nakon duge bolesti.
„Razmišljao sam o njemu", rekao je Ruždi. „Milan Kundera govori o smjehu kao o načinu suočavanja sa zvjerstvima. Naravno, u njegovom slučaju, zvjerstvo na koje misli je komunizam. Ali mislim da to nije loš savjet“, rekao je Ruždi.
Ser Salman, koji se ženio pet puta, dao je ime svom drugom djetetu po češkom piscu.
