Ljeto i visoke temperature crnogorskim vatrogascima ne donose ni odmor i uživanje. Nemar naših sugrađana, nesavjestan odnos prema prirodi, roštilji na otvorenom bez adekvatne prevencije… vrlo često završe intervencijama vatrogasnih jedinica. Posebno zahtjevno je gasiti velike šumske požare, kada se vatrena stihija otme kontroli, zato vatrogascitokom ljetnjih mjeseci skoro svakdonevno ulažu ogromne napore da sačuvaju živote i imovinu ljudi na područjima ugroženim vatrom.
O tome koliko su naši vatrogasci spremno dočekali novu sezonu požara i sa čime se sve suočavaju tokom ljetnjih mjeseci, za Portal Analitika govore komandir podgoričke Službe zaštite i spašavanja Goran Janković i njegov kolega sa Žabljaka komandir Drago Popović.
Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada, kako kaže Janković, spremno je dočekala novu požarnu sezonu, iako, po običaju, već početkom juna nesavjesni odnos prema prirodi rezultira brojim požarima.
„S obzirom na visoke temperature i sušni period, možemo reći da je za Službu zaštite i spašavanja Podgorice ljetnja požarna sezona uveliko počela. A za nastanak požara u najvećoj mjeri uzrok je, naravno, ljudski faktor“, dodaje naš sagovornik.
Napominje da vatrogasci Glavnog grada u prosjeku dnevno imaju oko 20 intervencija. Njihov posao nimalo nije lak, jer se nerijetko nađu na nepristupačnom terenu, gdje je vatru teško gasiti.
„Teškoće u gašenju požara uglavnom zavise od toga u kojoj fazi je požar, kakva je zahvaćena površina i konfiguracija terena“, pojašnjava Janković.
Njegov kolega iz žabljačke Službe zaštite i spašavanja napominje da je na sjeveru vegetacija još bujna i zelena, a samim tim ni požara još nema.
On dodaje da je, za razliku od sjeverne regije, situacija na primorju znatno drugačija, jer suvo i toplo vrijeme pogoduju izbijanju, za sada pojedinačnih požara, koje, kako kaže, njihove kolege uspijevaju da savladaju.
Ne paliti vatru na otvorenom
Naši sagovornici ovim povodom uputili su i apel svim građanima da čuvaju prirodu i da vatru ne lože na otvorenom, te da ukoliko primijete slabiji plamen pokušaju da ga ugase, ako su u mogućnosti i ako to ne ugrožava njihovu bezbjednost.
„Naš savjet je da se nikako ne pali vatra na otvorenom. U slučaju da se primijeti i najmanji plamičak negdje u prirodi svako punoljetno lice dužno je, ako to ne ugrožava njegov život i zdravlje, da pokuša na bezbjedan način da ugasi vatru. Ako je to neizvodljivo, odmah treba obavijesti Službu zaštite“, poručuje Popović.
Njegov kolega iz Podgorice napominje da veliki problem predstavlja i čišćenje imanja. Kaže da građani nerijetko, umjesto košenja, zapale travu, na taj način čisteći svoje livade. A to ne završi uvijek bez posljedica.
„Iz godine u godinu iz Službe zaštite i spašavanja apelujemo na sprovođenje jednostavnih preventivnih mjera kako bi se spriječio nastanak požara i eventualne štete od njih. U cilju prevencije požara na otvorenom, jedna od mjera je svakako i naš obilazak mjesnih zajednica i ukazivanje na obaveze stanovništva koje se odnose na rješavanje problema nepokošenih imanja i okućnica, kao i obraslih puteva“, kaže Janković.
Naš sagovornik zamolio je građane da ne pale travu tokom vrelih ljetnjih mjeseci.
Budući da su sunčani ljetnji dani idealni za boravak u prirodi, posebno planinskoj, naši sagovornici ističu da građani treba da poštuju znake upozorenja loženja vatre na otvorenom prostoru. Ako pale roštilj, napominju, potrebno je da to rade na bezbjedan način i na mjestima predviđenim za to.
„Ako je riječ o roštiljima i proslavama u prirodi, treba voditi računa da se to radi na obezbijeđenim mjestima predviđenim za tu svrhu. Jedino svijest svih nas, kao cjelokupne zajednice, može doprinijeti da budemo uspješni u prevenciji požara“, kaže Popović.
Izgraditi svijest o čuvanju prirode
Da bi požara bilo manje, vatrogasci upozoravaju i pozivaju građane na oprez. Nekada naizgled beznačajna, pogrešna radnja može biti uzrok velikog požara. Opušak bačen u suvo rastinje, neugašen žar nakon roštilja, samo su neki od uzroka vatre koja nerijetko „proguta“ čitava šumska prostranstva.
„S tim se mora boriti, ali s tim se ne može izboriti 500 vatrogasaca u Crnoj Gori, već svih 650. 000 građana Crne Gore. Jednostavno, moramo izgraditi svijest o tome da prirodu treba da čuvamo i sačuvamo“, kategoričan je Popović.
Jer kada se požar razbukti, posebno šumski, veoma teško ga je ugasiti.
Vatrogasci tada najviše rizikuju živote, jer ni najbolja oprema nije dovoljno dobra da ih zaštiti u tim situacijama.
„ Kada se vatrene stihije otmu kontroli, ni mnogo razvijenije zemlje Evrope i svijeta ne mogu da se izbore s njima adekvatno. Svjedoci smo velikih požara u Kaliforniji. Tehnički i ljudstvom mnogo su moćniji od nas, a ni oni ne mogu da se nose sa vatrenim stihijama tih razmjera, zato je prevencija najvažnija“, dodaje Popović.
Njegov kolega iz Podgorice saglasan je sa ovim stavom i napominje da Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada raspolaže sa optimalnim kapacitetima, kako u tehničkom tako i u kadrovskom smislu. Ali, sve je uzalud kad vatra krene da guta sve oko sebe.
Ljudski faktor najčešći uzrok požara
Naši sagovornici saglasni su i da je najčešći uzročnik požara ljudski faktor.
„Ne možemo da utičemo na prirodne katastrofe poput zemljotresa, cunamija, rijetko možemo da utičemo na poplave, ali na požare možemo. U 80-90 odsto slučajeva uzrok požara je ljudski faktor, a tih desetak odsto rezultat su prirodne pojave, kao što je udar groma ili samozapaljenje“, naglašava Popović.
Zato još jednom poziva sve građane da kada primijete vatru, iskoriste neka od priručnih sredstava i probaju da je ugase.
„Kad ovo kažem ne mislim na požar. Požar je nešto drugo. To je nekontrolisano sagorijevanje zapaljive materije, ali ta početna vatra može se ugasiti flašom vode ili nekim priručnim sredstvom ili ako smo u prirodi da se pokuša prigušiti vatra nekom granom, ako mu to ne ugrožava život i zdravlje“, napominje Popović.
Izričit je da svijest građana treba mijenjati. U tom pogledu, kaže, obrazovanje najmlađih je najbolji način da se utiče na to da građani čuvaju prirodu.
„Zainteresovani građani u svakoj Službi zaštite mogu uzeti flajere, koje direktorat dijeli a koji se odnose na to kako se ponašati u slučaju požara, šumskih, i u zatvorenim objektima. Građani uvijek mogu dobiti i savjet od naših kolega kako se ponašati u takvim situacijama. Akcenat treba staviti na naše najmlađe. Treba uvesti edukativne časove u školama, da pokušamo da mijenjamo svijest društva još od đaka. Oni su budućnost i mogu da pomognu mnogo da se požari smanje na najmanju moguću mjeru“, zaključuje Popović.
