Pored autora, na večeri su govorili recezenti knjige dr Snežana Vuksanović i doktorand Novica Vujović i prof. dr Adnan Čirgić. Veče je moderirala Sanja Orlandić.
Vuksanović je dugogdišnja saradnica profesora Pulevića. Govorila je o bogatoj profesionalnoj i životnoj biografiji autora. Ona je pojasnila da je san svakog botaničara da otkrije novu vrstu za nauku i da neka druga novoimenovana vrsta dobije ime u njegovu čast.
- Pulević je uspio da odsanja oba sna i to na javi. Naime, kao mladi botaničar otkrio je dvije nove vrste za nauku iz roda kaćuna. Zvončić koji je otrkiven na Durmitoru dobio je ime u čast profesora Pulevića – istakla je Vuksanović.
VELIKI REZULTATI
Čirgić je istakao da je Pulević osobena pojava u crnogorskoj nauci, te da je najpredaniji naučnik koga ima Crna Gora. On je kazao da o tome svjedoče njegova onomastička istraživanja kojima je posvećen posljednjih 25 godina.
- I sam je više puta istakao da je osnovni problem današnjih onomastičkih istraživanja oskudnost literarnih izvora – kazao je Čirgić.
Da bi doskočio tom problemu, prema njegovim riječima, on nije preskočio nijednu dostupnu publikaciju iz crnogorske dijalektologije, a teško da mu je i promakla zavičajna knjiga.
- Osnovna Pulevićeva struka je botanika. To je svima znano – rekao je Čirgić i dodao da se Pulević životom i radom vezao za Crnu Goru i ostavio u njoj nemjerljive rezultate.
Vujović je kazao da je profesorov doprinos crnogorskoj leksikologiji vidljiv na referentnim naučnim adresama.
- Knjiga „Građa za fitonimiju Crne Gore“ još jedan je u nizu povoda da se govori o najznačajnijem čovjeku u crnogorskoj botanici i fitotoponimiji – rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, iako u dubokim godinama akademik Pulević zaštitu i opravdanje nije iznalazio nego se prihvatio posla kojim je u posljednjem trenutku sačuvano dragocjeno botaničko blago.
- Ovom knjigom je sabrana golema masa nesistematizovane građe, parcijalno bilježene i rasute po najrazličitijoj literaturi – kazao je Vujović i dodao da je Pulevićevo djelo poduhvat za najviše poštovanje.
Prema njegovim riječima, istorija ovog pitanja govori da je organizovanije bilježenje fitonimske građe na ovim prostorima otpočeo Vuk Karadžić.
- U Srpskom rečniku, kako je Pulević pedantno istražio, nalazi se oko 200 imena sakupljenih u Crnoj Gori – rekao je Vujović.
PREPREKE
Pulević je kazao da je ova knjiga jedini projekat u kojem je previdio svoje mogućnosti.
- Mislio sam da ću da uradim Botanički rječnik Crne Gore, međutim odmah sam naišao na prepreke preko kojih se ne može proći. Jedna je apsolutna nemogućnost da se uzme izvorna građa sa crnogorskih terena, jer jer crnogorsko selo danas u potpunosti havarisano – kazao je Pulević.
Pojasnio je da je to bio posao XIX vijeka.
- Tada je to trebalo raditi i u Crnoj Gori. Ja sam to počeo po meraku. Druga prepreka su moje godine, ali nijesam stao. Dao sam neku osnovu i trebalo bi da ovo neko nastavi, a valjalo bi da bude tim, a ne pojedinac – zaključio je Pulević.
