Program se pokazao kao veliki podsticaj razvoja Crne Gore – naročito sjevernog dijela – sa preko 15 novih hotela koji se grade od investicija privucenih programom ekonomskog drzavljanstva. Deset od ovih hotela nalazi se u ski centrima na planini Bjelasici u Kolašinu, za koje se očekuje da će biti spremni da docekaju prve goste za godinu dana. U državni fond za razvoj slilo se više desetina miliona eura. Za privredu zasnovanu na uslugama kao što je crnogorska, to je veoma znacajno.
Prije pokretanja programa, sjeverni predio Crne Gore bio je gotovo nerazvijen. Sada se tamo otvaraju nova radna mjesta, očekuje se smanjenje visokog stepena nezaposlenosti, a Crna Gora je na dobrom putu da bude konkurentna u ponudi zimskog turizma svim zemljama u regionu.
Kako je rat u Ukrajini smanjio stopu rasta Crne Gore na 3,6%, Program sticanja ekonomskog državljanstva putem investicija predstavlja odlično sredstvo za pružanje prijeko potrebnog olakšanja za drzavni sektor i ekonomiju. Odmah nakon sektora turizma ovaj program donosi Crnoj Gori najvece finansijske benefite u ovom trenutku. Sa padom eura na najniži nivo u posljednjih 20 godina, ispod pariteta sa američkim dolarom – Crnoj Gori se pruža savršena prilika da iskoristi direktne strane investicije dok paritet još traje. Odluka da se okonča Program sticanja ekonomskog državljanstva putem investicija u ovoj fazi značila bi odustajanje od pomoći koja je potrebna privredi.
Uprkos zabrinutosti Evropske komisije, neke zemlje u regionu se i dalje pripremaju da pokrenu sopstvene programe ekonomskog državljanstva, dok je Albanija vec u završnoj fazi jer je već usvojila zakon kojim se odobrava ovaj program.
Turska i Grčka – zemlje koje nude slične programe – takođe su povećale minimalne investicione pragove na 400.000 dolara odnosno 500.000 eura, čineći crnogorski program ekonomskog državljanstva visoko konkurentnom opcijom. Ako se odobri nastavak programa, imaće velike izglede za uspjeh.
Kašnjenje sa pokretanjem programa i pandemija korona virusa otežali su njegovu uspješnost. Međutim, najveću zaslugu za to da program ne bude u cjelosti uspješan je aspekt neefikasnost i neažurnosti Vlade Crne Gore da blagovremeno procesuira i odobrava aplikacije, zbog čega su mnogi aktuelni a većina potencijalnih aplikanata izgubili povjerenje. Sa druge strane, ostale države koje promovišu istu ili sličnu investicionu šemu su vrlo ažurne i koriste svoju šansu. Činjenica koliko se ovaj program nemarno tretira je i to da trenutno crnogorske banke imaju na svojim esrow računima preko 150 miliona eura koji su na čekanju da se oslobode i sliju u državni budzet i investicione projekte. Pravovremeno odobrenje prijave aplikanata je od ključnog značaja jer će oslobađanje ovih sredstava pokrenuti razvoj ključnih investicionih projekata i podržati vladin budžet.
Takođe je važno napomenuti da aplikante za crnogorski program ekonomskog državljanstva pored MUPa i Agencije za Nacionalnu Bezbjednost, provjeravaju Interpol i renomirane američke i britanske agencije, a uslove ispunjavanju samo visokokvalifikovani pojedinci. To nijesu samo bogati pojedinci već i visoko kvalifikovani profesionalci, direktori, bankari, advokati, ljekari i preduzetnici – istaknuti ljudi u svojim zemljama koji se u budućnosti mogu pokazati kao najbolji ambasadori Crne Gore.
Miloš Stojanović, izvršni direktor Arton Capital-a, dijeli svoja razmišljanja: „Pravi uspjeh ovog programa tek treba da bude vidljiv. Ovo je izuzetan način za podsticaj razvoja održivih biznisa i stvara mogućnost otvaranja novih radnih mjesta u crnogorskoj privredi, što će imati dugoročni uticaj, nešto što ostaje i za buduće generacije.”
Miloš Stojanović, izvršni direktor Arton Capital-a
„Srećni smo što mijenjamo živote naših klijenata, ali smo ponosni što znamo da će i crnogorski narod imati koristi od ovog projekta u vidu stvaranja novi radnih mjesta i bolje ekonomije. Arton je dio projekta koji kreira novu i bolju budućnost Crne Gore, naročito sjeverne regije.”
„Za 5 godina, tokom zimskog perioda kada svi hoteli budu popunjeni i hiljade ljudi bude skijalo na stazama, mnogi od nas će prošetati Kolašinom i drugim gradovima na sjeveru i shvatiti šta je ovaj program zaista značio. Programi sticanja državljanstva putem investicija će se nastaviti, i neki novi programi će biti pokrenuti. Migracija je proces koji postoji još od oduvijek i niko ga ne može zaustaviti. Pitanje je da li će Crna Gora imati koristi od toga.”
