U svijetlu aktuelnih političkih previranja u Crnoj Gori, nameće se pitanje na koji način će biti oblikovana uloga bošnjačke zajednice u našoj zemlji, te kakav će biti politički položaj njihovih predstavnika u perspektivi.
Bošnjačka stranka, koja tradicionalno zastupa interese bošnjačkog naroda, poljuljala je povjerenje svog biračkog tijela koalirajući u izvršnoj vlasti sa prosrpskim partijama. Ovaj potez otvorio je i polemike o dugoročnim ciljevima stranke, kao i o njenom uticaju na položaj bošnjačke zajednice u Crnoj Gori. U prilog ovome govori nedavni bojkot funkcionera BS od strane crnogorske dijaspore u SAD, ali i kritika reisa Fejzića upućena rukovodstvu te partije.
29Lider Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman za Portal Analitika govori o današnjoj ulozi bošnjačkih političkih aktera, političkoj situaciji u zemlji, te budućnosti Crne Gore u ovim složenim okolnostima.
Tihi bojkot dijaspore postojao mjesecima unazad
U kontekstu aktuelnih društveno-političkih dešavanja u zemlji nije ga, kaže, iznenadila nedavna odluka crnogorske dijaspore iz SAD da odbiju saradnju sa Bošnjačkom strankom.
“Upoznao sam se sa tom informacijom prvenstveno iz medija, a onda i neposrednim razgovorima sa predstavnicima udruženja iz dijaspore. Kao neko ko sarađuje godinama sa našom dijasporom širom svijeta, znam njihove stavove i razmišljanja, pa bih rekao da je ovaj potez na neki način očekivan”, kaže Šahman.
Ističe da je od ranije upoznat i sa jednom vrstom tihog bojkota koji je postojao mjesecima unazad, ali je, kaže, očigledno situacija doživjela određenu vrstu eskalacije pa imamo javna reagovanja koja ukazuju na prekid saradnje i dalje komunikacije.
“I to ni manje ni više, nego između ostalog i sa resorom za dijasporu. Iz mog dugogodišnjeg iskustva kroz saradnju sa dijasporom znam kakvu Crnu Goru žele, znam koliko na dnevnom nivou prate dešavanja kod nas i sa kakvom se zebnjom u posljednje vrijeme interesuju u kom pravcu ide zemlja. Imati okrenuta leđa od strane njihovih najbrojnih i najorganizovanijih asocijacija i udruženja, jednog tako važnog i vrijednog resursa, poruka je koja bi trebala da zabrine nosioce državne vlasti, sve konstituente vladajuće većine, a naročito partiju prema kojoj su upućene takve poruke”, naglašava Šahman.
Sagovornik Analitike ukazuje i da su ljudi iz dijaspore naši najbolji ambasadori, domoljubi i oni koji pomažu svoj zavičaj kroz brojne humanitarne akcije, te često supstituišu ono što bi trebalo da rade organi državne i javne uprave.
“Nesaradnja sa njima znači i nerealizaciju i obustvaljanje mnogih važnih projekta koji su trebali biti u korist građana Crne Gore”, ističe Šahman.
Bošnjački demokratski pokret neće iznevjeriti očekivanja
On je, kaže, krajem 2024. bio domaćin skupa posvećenog upravo dijaspori, na kojem je veliki broj udruženja iz SAD, zemalja zapadne Evrope, regiona ali i Turske Bošnjačkom demokratskom pokretu pružio podršku.
“Ponosan sam na saradnju koju imam sa mnogim udruženjima širom svijeta, a tokom 2025. godine ćemo i intnezivirati naše kontakte. Upravo je za formiranje BDP-a bio jako važan glas naše dijaspore. U prethodnih samo nekoliko mjeseci, od kada smo osnovani, sastao sam se i imao komunikaciju sa velikim brojem udruženja i uspješnih pojedinaca. Drago mi je da u nama vide glas razuma”, kaže Šahman.
Poručuje kako je sigurno da BDP neće iznevjeriti njihova očekivanja, te da u njima imaju istinskog partnera i sagovornika na sve one teme koje su od zajedničkog interesa.
“Nedavna ideja je bila da organizujemo radnu sesiju na temu “Aktivizam dijaspore kao sredstvo jačanja pozicije Crne Gore“ kojoj su prisustvovali i predstavnici iseljenika i predstavnici BDP-a. Oni koji nisu bili u Crnoj Gori u tom momentu su poslali pisma podrške. Čitajući ta pisma ohrabren sam da radimo velike stvari iako smo bukvalno tek počeli kao novoformirana politička organizacija”, ističe Šahman.
Kako naglašava, upravo im je namjera bila da dijasporu pozdrave jer opet i iznova ovih dana borave u našim krajevima, podupirući i našu ekonomsku aktivnost, pomažući rodbini i prijateljima.
“Ohrabren sam tim skupom i kao što sam i najavio, i u ovoj 2025. godini ćemo imati niz susreta i komunikacija koje će polučiti konkretne rezultate”, dodaje sagovornik Analitike.
Rukovodstvo partije s bošnjačkim predznakom nije odoljelo danajskim darovima
Uzimajući u obzir aktuelni momenat u zemlji, osvrnuo se i na status Bošnjaka danas u Crnoj Gori.
“Bošnjaci su narod koji je dao plebiscitarnu podršku obnovi nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Uvijek su aktivno učestvovali u svim socio-političkim procesima koji se odnose na dobrobit Crne Gore. Podržali su članstvo Crne Gore u NATO savez i snažan su zagovornik evropskog puta. Naša izražena spremnost za društvo različitosti sa jednakim šansama za sve je uvijek bila prisutna”, podsjeća Šahman.
Nažalost, kako dodaje, u posljednje vrijeme usljed političkih mijena i nestabilnosti, rukovodstvo jedne partije koja nosi bošnjački predznak nije uspjelo da odoli danajskim darovima.
“Ekipa koja se odvažila da kaže “ne u naše ime” i najavi formiranje novog političkog projekta sa bošnjačkim prefiksom je slobodarskog duha i neuobičajenog načina razmišljanja što za rezultat ima formirani Bošnjački demokratski pokret (BDP). Nismo mogli da zapostavimo legat naših djedova i očeva i prepustimo se zoni komfora”, poručuje Šahman.
Danas su, kaže, Bošnjaci zahvaljujući partiji koja ih predstavlja u vlasti na margini odlučivanja jer se sve važnije odluke, kako dodaje, donose bez njihovog učešća, a istovremeno su, ističe on, postali perači političkih biografija onih politika sa kojima smo uvijek imali dijametralno suportna mišljenja po većini pitanja.
“U to nas uvjeravaju mnogi primjeri, a najnoviji je nedavni Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima koju je predložila vladajuća BS, a zahvaljući koalicionim partnerima ona nije ni uvrštena u dnevni red. Rekacije predlagača skoro da nije ni bilo, ipak su opet i iznova fotelje ostale prioritet”, izričit je Šahman.
Za aktuelno rukovodstvo BS fotelje ostale prioritet
Sagovornik Analitike osvrnuo na stav čelnika BS Ervina Ibrahimovića da se ta stranka neće spoticati preko pitanja genocida u Srebrenici zarad stvaranja zajedničke platforme s nosiocima vlasti, koji je tada najavio nove odnose u Crnoj Gori i dotad kod nas neviđeni savez između političkih predstavnika Bošnjaka i velikosrpskih partija.
“Mnogo je takvih izjava u posljednje vrijeme. Srebrenica je naša bol, bol svih Bošnjaka, ali i savremenog civiliziranog svijeta. Naša otvorena rana. Žalosti me činjenica da se ta tema zloupotrebljava u dnevno-političke svrhe. Nažalost, nisam primijetio bilo kakvu inicijativu te partije, ali i bilo koje druge koja bi pomogla na neki način porodice stradalih ili eventualno rad Memorijalnog centra u Potočarima”, ukazuje Šahman.
Podsjeća i na nedavnu izjavu za 1918. godinu koja je naišla na oštre reakcije.
“Očigledno se svim tim izjavama želi pravdati koalicioni zagraljaj sa partijama ex DF-a, a istovremeno se šalje poruka tom istom koalicionom partneru da će se ublažiti retorika po mnogim važnim pitanjima koja su ranije imala prioritet u agendi BS-a. Međutim, bošnjački narod je mudar, strpljiv i pronicljiv, te nikada neće oprostiti namjerno napravljene kapitalne greške zarad isključivo ličnih interesa i ambicija za upravljanje resorima gasa, nafte i saradnje sa nevladinim organizacijama koji su ranije bili na nivou odjeljenja i direktorata, a u nikad većoj i glomaznijoj Vladi”, ističe Šahman.
Sagovornik Analitike kaže i kako ne vidi da se išta nasušno važno promijenilo za bošnjački narod ulaskom BS u vlast.
“Infrastrukturnih projekata skoro da nema, tunel Rožaje- Peć je i dalje u tami i po svemu sudeći ne nazire se “svijetlo na kraju tunela”, a sredine koje uglavnom naseljavaju Bošnjaci se i dalje od strane vlasti treiraju kao periferne”, ukazuje Šahman.
On je, ipak, uvjeren da u Bošnjačkoj stranci ima ljudi koji su razumni i koji nastoje da iznutra mijenjaju stvari.
“Nažalost, jako kvalitetni kadrovi te partije su na margini i ne učestvuju značajnije u procesu donošenja odluka. Za aktuelno rukovodstvo su fotelje ostale prioritet, a programski principi su zbačeni i ne postoje. Uvjeren sam da je toj partiji od strane njenog čelnika i nekolicine “evet efendija” ukradena budućnost, a vrijeme pred nama će dati najbolji sud o tome”, poručuje Šahman.
Napravili smo temelj na zdravim osnovama, sada treba da gradimo kuću
S obzirom na veliko nezadovoljstvo koje je Bošnjačka stranka izazavala nizom odluka u proteklom periodu, sagovornik Analitike ističe da je partija na čijem je on čelu u ovom momentu posvećena snaženju sopstvenih kapaciteta.
“Ulažemo velike napore da uspostavimo našu strukturu u svim opštinama i gradovima gdje žive naši sunarodnici. Počeci su obećavajući, ljudi su nekako ohrabreni našim javnim istupima i zagovaranjem da se stvari mogu mijenjati na bolje. Ukazujemo na društvene anomalije, ali i nudimo konkretne aktivnosti kako da stanje popravimo na bolje. Svakodnevno razgovaramo sa ljudima i snažimo našu mrežu”, ističe Šahman.
Kaže da su napravili temelj na zdravim osnovama, a sada treba da izgrade - kuću.
“To je proces koji će trajati neko vrijeme, ali smo spremni na takve izazove. Struktura ljudi koja svakodnevno pristupaju BDP-u nas uvjerava da naša politička platforma može i treba da bude superiorinija u odnosu na našu političku konkurenciju. Ljudi su za nas najvažniji resurs. Radimo dosta sa mladima, smatramo da je to dobra investicija za buduće izazove”, navodi Šahman.
Regionalni odnosi nisu na zavidnom nivou
Budući da su vladajućoj većini puna usta slavodobitnih hvalospjeva o pristupanju EU, dok se u realnosti krši Ustav zarad političkih interesa, interesovalo nas je kako on vidi proces EU integracija u našoj zemlji.
“Uslov za evropski put jeste snažnija regionalna saradnja kako bi zajednička evropska perspektiva za sve zemlje Zapadnog Balkana bila izglednija i u konačnici značila da za rezultat imamo unapređenje kvaliteta života i životnog standarda svih naših građana. Usvajanje Rezolucije o genocidu u logoru Jasenovac u Skupštini Crne Gore definitvno je narušilo doskorašnje veoma dobre odnose Crne Gore sa Republikom Hrvatskom, našim prvim EU susjedom, državom koja je i članica NATO saveza”, kaže Šahman.
Podsjeća da je uslijedila oštra rekacija Zagreba zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe.
“Takođe, nedavno je jedan od sedam potpredsjednika Vlade kazao da je nama susjedno Kosova zapravo srpska pokrajina, te da kada bi njegova partija (DNP- ex DF) činila samostalno vlast u Crnoj Gori odluka iz 2008. godine o proglašenju nezavisnosti Kosova bi bila poništena. Za očekivati je da neko od čelnika izvršne i zakonodavne vlasti naše zemlje već 9. januara čestita ili prisustvuje svečanosti povodom neustavnog dana manjeg bosansko-hercegovačkog entiteta”, dodaje on.
Sve ovo nam, smatra Šahman, govori da regionalni odnosi nisu na zavidnom nivou.
“Iako najavljeno, poglavlje 31. koje se odnosi na spoljnu, sigurnosnu i odbrambenu politiku nije zatvoreno krajem prošle godine. Pozitivna strana svakako jeste dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), ali i zatvaranje tri poglavlja: 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i poglavlje 20 (preduzetništvo i industrijska politika)”, kaže Šahman.
Ukazuje da je cilj koji je Crna Gora sebi postavila - članstvo u EU do 2028. godine.
“Upravo bi evropska agenda i društveno htjenje da budemo dio jednog takvog sistema trebala biti objedinitelj među građanima Crne Gore”, naglašava Šahman.
Optimista da do većih tenzija na Balkanu neće doći
U kontekstu domaćih turbulencija, sagovornik Analitike komentarisao je i složenu situaciju na nivou Zapadnog Balkana, posebno imajući u vidu BiH, Kosovo, Srbiju…
“Crna Gora je članica NATO saveza od 2017. godine. Takođe i susjedna Albanija, ali i Sjeverna Makedonija. Bosna i Hercegovina je takođe kandidat za članstvo, međutim rasplet situacije u tom pogledu je neizvjestan upravo zbog komplesnog uređenja BiH. Ono što je činjenica jeste da je članstvom u NATO savez Crna Gora kao mala država dodatno ojačala svoj vojno-politički status, umanjila vanjske rizike koji se mogu pojaviti i dobila mogućnost da kroz tu vrstu platforme bude aktivan učesnik u važnim međunarodnim procesima”, kaže Šahman,
Usljed ovih činjenica, on je, kaže, optimista da do većih tenzija na Balkanu neće doći.
“Stasavaju nove generacije kojima su sve više važni dijalog i stvaranje povjerenja među ljudima, odnosi i interakcije, svi aspekti mira i socijalne kohezije, multikulturalizam uz sve veće prihvatanje drugog i drugačijeg”, smatra on.
Stava je da su proces pristupanja EU, podizanje svijesti o važnosti mira, o toleranciji, te ekonomski prosperitet najvažniji faktori u stvaranju dugoročnog mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Solidarnost i sloga prijeko potrebne našem društvu u ovim danima
Nezaobilazno je bilo osvrnuti se i na stravičnu tragediju koja je pogodila Crnu Goru prvog dana 2025, kada je Aleksandar Martinović u krvavom piru lišio života 12 ljudi, a onda presudio i sebi.
“Cetinje je iznova zadesila nezapamćena tragedija i nenadoknadiv gubitak od 12 nevino stradalih osoba, među kojima je i dvoje djece. Ovo je prilika da porodicama stradalih uputim iskreno saučešće uz riječi da je njihova bol zapravo bol svakog građanina Crne Gore. Naše misli su uz njih, ali i uz četvoro ljudi koji su povrijeđeni”, poručio je Šahman.
Ističe da su u ovom slučaju propusti državnog aparata su vidljivi.
“Vjerujem da će nakon dana žalosti biti prilike da se otvori diskusija o odgovornosti nadležnih i onih koji su mogli i trebali da spriječe ovakav krvavi pir. Sve se ovo dešava samo dvije i po godine od masakra koji je počinio Vuk Borilović. Valjda je tadašnja tragedija trebala da bude za nauk, te brana za svaki naredni događaj koji bi mogao da ugrozi sigurnost i život bilo kojeg građanina”, napominje on.
Sagovornik Analitike kaže kako od tada do danas nije urađeno ništa na zakonskoj regulativi, pooštavanju kazni, ili bilo kojoj vrsti prevencije i mogućem zaustavljanju ovakvih poduhvata čiji je ishod tragedija i vječna trauma.
“Crna Gora tuguje na početku 2025. godine. Solidarnost i sloga su prijeko potrebene našem društvu u ovim danima”, poručio je Šahman.
