Amandmanima na Predlog zakona o energetici predviđeno je uvođenje postupka markiranja tečnih goriva naftnog porijekla, primjenom supstance na bazi nanotehnologije. Cilj ove mjere je jasan - suzbijanje nelegalne trgovine naftnim derivatima, jačanje kontrole nad prometom goriva i obezbjeđenje efikasnije naplate budžetskih prihoda kroz bolju naplatu akciza, saopštio je ministar erudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović.
Prema njegovim riječima, markiranje doprinosi zaštiti potrošača, jer osigurava da se na tržištu nalaze isključivo derivati provjerenog porijekla i kvaliteta. Dodaje da ova supstanca ne utiče na kvalitet goriva, ali omogućava preciznu identifikaciju njegovog porijekla prilikom kontrole.
"Želim jasno da poručim da ova mjera ni na koji način ne predstavlja opterećenje za građane. Naprotiv – ona je usmjerena na jačanje finansijske stabilnosti države, borbu protiv sive ekonomije i stvaranje fer tržišnih uslova za sve učesnike. Svjedočimo medijskim navodima i pritiscima, vezano za ovaj proces, pokušajima da se potpuno paušalni podaci neprofesionalno plasiranju javnosti, bez stvarnog utemeljenja, bazirajući se se na netačnim informacijama i nepotvrđenim laičkim procjenama, čak rekao bih, vrlo subjektivno i pristrasno od strane novinara. Zabrinjava i činjenica, da uprkos dobroj saradnji sa medijima i visokom nivou transparentnosti, ministarstvo nije dobilo niti jedan upit vezano za ovu temu, što smatram neophodnim, ukoliko želimo da javnost tačno i pravovremeno informišemo", kazao je Šahmanović.
0Primjer netačnog informisanja javnosti su, navodi, i tvrdnje o troškovima markiranja goriva koje su se pojavile u javnosti, a koje nemaju realno utemeljenje.
"Navodi o iznosima od 7 do 10 miliona eura godišnje, odnosno 2 do 2,5 eurocenta po litru, nisu tačni. Za poređenje – cijena usluge markiranja u Srbiji iznosi oko trećinu jednog centa po litru, i ne postoji nijedan razlog da se u Crnoj Gori očekuju značajno veći troškovi, iako određeni tehnički izazovi postoje, posebno zbog strukture snabdijevanja gorivom drumskim saobraćajem. Ono što posebno želim da apostroforam je da troškove markiranja neće snositi građani, već naftne kompanije, dok će Vlada odluku o maksimalnoj cijeni usluge donijeti isključivo na osnovu detaljne analize troškovnih elemenata, uz punu transparentnost", navodi Šahmanović.
Podsjeć da je ova mjera jasno predviđena Fiskalnom strategijom Crne Gore za period 2024–2027, kao jedno od ključnih sredstava za unapređenje poreske discipline. Procijenjeni godišnji efekat, dodaje, iznosi 14 miliona eura, dok je u konzervativnom srednjoročnom okviru planiran prihod od 5 miliona eura godišnje.
"Markiranje goriva nije novina – riječ je o provjerenoj praksi koju već primjenjuju mnoge zemlje, uključujući i zemlje regiona. Primjeri iz Srbije, gdje je sistem uveden još 2014. godine, pokazuju jasne efekte - 2014: rast prihoda od akciza +13,2% u odnosu na prethodnu godinu, 2015: +4,8%, 2016: +13%", kaže Šahmanović.
Ministar podsjeća i da je ova mjera već bila predmet javne rasprave tokom pripreme prethodnih izmjena Zakona o energetici, planiranih još 2022. godine. Tada su prvi put, kako navodi, predložene i odredbe koje se odnose na markiranje goriva.
Ministarstvo rudarstva, zajedno sa Ministarstvom finansija, ističe, sprovodi ovaj proces pažljivo, stručno i u skladu sa najboljim međunarodnim praksama, uvažavajući sve relevantne aktere.
"Na kraju, želim još jednom da poručim: ova Vlada i resor na čijem sam čelu neće odustati od mjera koje uvode red, jačaju sistem i smanjuju prostor za sivu ekonomiju. Borba za zakonito, uređeno i odgovorno tržište je naš prioritet – uprkos pojedinim koordinisanim pokušajima da se javnost dovede u zabludu", zaključuje Šahmanović.
