Samardžić je kazao da dozvola za pristup tajnim podacima članovima Atlantskog saveza ne znači da oni mogu čitati dokumenta Ministarstva odbrane ili ANB-a.
''Dozvolu za pristup tajnim podacima mogu posjedovati i pravna i fizička lica, koja imaju kontakt sa tajnim podacima. Dakle, dozvolu za pristup tajnim podacima mogu imati kompanije, kao i njihovi zaposleni koji obavljaju osjetljive radove/usluge za bezbjednosni sektor. Kao npr. firme za prodaju naoruzanja, informacione opreme, za specifične građevinske radove, prevoznici… U Crnoj Gori ima kompanija i FL sa takvom dozvolom'', kazao je Samardžić.
Kako je dodao nijedno Ministasrtvo odbrane NATO država neće nabaviti informatičku opremu od kompanije koja nema “Security clearance”.
''2014. godine u posjeti Crnoj Gori boravio je vojni komitet NATO. Mininistarstvo odbrane iznajmilo je od privatne firme dva autobusa, ali iste nisu mogli voziti njihovi vozači jer nisu imali “Security clearance”, pa su autobuse vozili vojni vozači, koji su imali dozvolu za pristup tajnim podacima. Posve je normalno da u svim NATO državama predstavnicima Atlantskog saveza, kao i dio članova, koji mogu po prirodi posla doći u kontakt sa tajnim podacima, imaju dozvolu za pristup tajnim podacima odgovarajućeg nivoa. Predstavnici Atlantskog saveza učestvuju na sastancima, konferencijama, Samitu NATO - gdje se ova dozvola zahtjeva '', kazao je Samardžić.
On je istakao činjenicu da se tajnim podacima pristupa isključivo po principu "potrebno je da zna"- kojim se, kako objašnjava Samardžić, utvrđuje opravdana potreba nekog lica za korišćenjem tajnih podaka radi izvršavanja njegovih poslova.
''Dakle, dozvola za pristup tajnim podacima članovima Atlantskog saveza ne znači da oni mogu čitati dokumenta Ministarstva odbrane ili ANB-a'', zaključio je Samardžić.
