Beskrajna bajkovita polja u Provansi, podvučena željom ,,E, ovdje bih mogla da živim“ ne ostavljaju ravnodušnim zbog boje, mirisa i ukusa. Putem purpurne i opojne lavande, jednu od ,,crnogorskih Provansi“ našli smo u Dinoši, blizu rijeke Cijevne, u gazdinstvu Esada Bećovića. Živopisna plantaža ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja prostire se na oko 7.000 kvadratnih metara.
- Gajimo žalfiju, lavandu, smilje, matičnjak, ruzmarin, origano, timijan, vrijesak, mentu, nanu, divlju konopljiku ili rakitu, bosiljak i čuvarkuću. Lavandu imamo na 4.000 kvadratnih metara, žalfiju na 2.500, a smilje na 500 kvadrata - kaže Esad Bećović.
Tradicija
Zanimljivo je da bavljenje Bećovića biljem seže u više od tri i po decenije unazad, kada je Esadov otac Jonuz radio otkup za ,,Ljekobilje“ i dugo bio jedan od najvećih proizvođača žalfije u Crnoj Gori
- Moj otac Jonuz radio je otkup prije 37 godina za ,,Ljekobilje“, a nakon 90-ih privatno je otkupljivao bilje od Pljevalja do Ulcinja. Prije dvije decenije počeo je da sadi žalfiju na plantaži, a nakon toga i smilje. Otac je znao da kaže da više od tri decenije nije prehladio ili dobio grip zato što je pio čaj od pelina - sjeća se Esad.
Naš domaćin naglašava da biljke koje gaje ne zahtijevaju posebno kvalitetno zemljište, jer se računaju kao divlje, samonikle. Ima ulaganja za sadnice i pripremu parcele, ali je isplativo jer je riječ o višegodišnjim biljkama koje mogu da požive od 15 do 40 godina.
- Omiljene su mi lavanda i žalfija. Lavanda zbog toga što se od njenih cvjetova pravi ukusan čaj za opuštanje, dok se svježi cvijet koristi za razne deserte, medenjake i svježe napitke. Žalfija mi je omiljena jer je samonikla biljka kod nas, veoma je ljekovita i navikli smo na njen miris, a od nje pravimo čajeve i sokove - navodi Bećović i objašnjava da od svake biljke sami proizvode sirovinu jer su sve višegodišnje.
Objašnjava da je najbolja sadnja u jesen jer je tada najsigurnije – biljka ima vremena da pušti korijen i da se pripremi za ljetnju i sušnu sezonu, mada može i u proljeće, ali onda treba imati sistem za navodnjavanje.
Rasadnik lavande Bećovića
Dostupno svima
Budući da je posljednjih godina sve više građana koji gaje ljekovito bilje u saksijama i žardinjerama na balkonima ili u dvorištima, kod Bećovića često dođu ljudi da se raspitaju o sjetvi, uzgoju i žetvi bilja. Niko ne ostane ravnodušan kad vidi ljubičasta polja lavande u Dinoši pored Cijevne i poželi da tu višestruko korisnu biljku i sam uzgaja. Pitali smo Bećovića: postoji li neka tajna kojom se obični usjev pretvara u čarobnu kulturu.
-Recept je jednostavan: ljubav prema ljekovitim biljkama. Tačno je da nam dođe dosta ljudi da vide kako uzgajamo biljke i interesuju se kako mogu da ih gaje na balkonima i u dvorištima. Kad sve to vide, lakše im je da odluče koju biljku će da kupe kod nas da bi je presadili u baštu ili u saksiju - kaže Esad i dodaje da savjetuje onima koji imaju lokale ili poslovne prostore da urede prostor sa nekom od ovih biljaka jer se mogu saditi i kao živa ograda, od ruzmarina na primjer.
Osim što su biljke koje gaje veoma dekorativne, on kaže da su i višestruko korisne za zdravlje.
- Nije potrebno veliko ulaganje da svako u domu ima svoj kutak organskog ljekovitog bilja. Sadnice nijesu skupe niti su zahtjevne za gajenje, a uzvraćaju višestruko, ljekovite su, ukrasne i mogu se koristiti kao začin ili čaj.
Trebaju nam zdraviji vazduh, zdraviji život i zdravija priroda i mi možemo pomoći prirodi i živim bićima (kao što su pčele), a to će nam i priroda vratiti zdravijim i čistijim životom sa manje bolesti - kaže Esad.
Zdraviji život
Podsjeća da miris ljekovitog bilja čini vazduh zdravijim, a brojne studije su pokazale da odbijaju insekte. Upotrebljavaju se za dodatke prilikom pripremanja hrane, zatim čajeva i sokova, biljnih kapi i tinktura, eteričnog ulja, kupki ili inhalacija... Svaka od njih djeluje pojedinčno u olakšavanju zdravstvenih tegoba, a naročito su blagotvorne kad se pomiješaju. Za one koji nijesu spremni na veći trud, dovoljno je da osuše cvjetove lavande i iskoriste ih kao osvježivač u ormaru, kaže Bećović naglašavajući da je predivan osjećaj kad čovjek gleda plodove svog rada.
Naglašava da imaju dosta planova za proširenje plantažnog uzgoja, ali da je kod nas malo teže to postići bez pomoći Ministarstva i podrške države u uzgoju ljekovitih i autohtonih sorti.
- Smatram da Ministarstvo poljoprivrede mora da vodi više računa o ovom programu. Crna Gora je bila poznata po vrhunskom ljekovitom bilju, krajem devedesetih godina imali smo više od hiljadu berača pelina… U susjednoj Albaniji, na primjer, sada ima 35 fabrika za preradu bilja, a kod nas? Ne kažem da ne treba da imamo kladionice, ali smatram da je ulaganje u plantažno gajenje vrhunskih autohtonih sorti naša velika šansa, jer se i zapošljavamo i radimo i podržavamo prirodu i činimo život zdravijim - zaključio je Esad Bećović.
Od sjemena do čajeva i eteričnih ulja
- Gajenje bilja je dosta zahtjevan posao, stalno ima posla i mora se biti non stop kod kuće. Potrebno je vrijeme za proces od sijanja preko klijanja, onda slijedi pikiranje, a poslije jedne sezone ili godine treba biljke presaditi u saksije ili u baštu. Nakon toga ih beremo ili ,,šišamo“ da se formiraju ili oblikuju, pa ih beremo, sušimo i spremamo za ljekoviti čaj ili buket - kaže Esad, dodajući da se svježa biljka destiluje vodenom parom da bi se dobilo eterično ulje.
Dritini medenjaci, sapuni, kreme i mirisne vrećice
Bećovići su rado viđeni i česti gosti na sajmovima domaće radinosti. Tako je bilo nedavno na Trgu nezavisnosti u Podgorici, prije nekoliko dana u Tuzima, ranije u Delti, na Novogodišnjem pazaru, ali i širom Crne Gore. Osim po sadnicama, njihov štand je u centru pažnje i po predivnim ukrasima od ljekovitog bilja. Za taj segment zaslužne su ideje i vrijedne ruke Esadove supruge Drite Bećović.
- Osim što prodajemo sadnice, mi pravimo čajeve, bukete i različite ukrase, pakujemo sušeni cvijet od lavande za ormare, pravimo medenjake sa dodatkom cvijeta lavande, proizvodimo sokove od nekih biljaka, zatim kreme, hidrolate, sapune i još mnogo toga. Najbitnije je da su svi proizvodi domaći, zdravi i prirodni i da nam se kupci vraćaju - rekla je Drita.
Troje mlađih Bećovića
Neko pomaže, a neko se - igra
- U našem gazdinstvu radimo ja, supruga Drita i četvoro djece: Esmer (19), Zara (10), Sani (6) i najmlađa Ajra (3). Djeca nam pomažu, ali neko od njih ,,mora“ i da se igra između redova biljaka da bi nam rad bio zabavniji i veseliji - s osmijehom govori Esad.
