„Green Montenegro International Film Fest (GMIFF) – kulturološki i ekološki fenomen u Crnoj Gori“ – tema je o kojoj se u Kući Pekića u Šavniku razgovaralo uoči otvaranja desetog, jubilarnog izdanja ove jedinstvene filmske smotre u Crnoj Gori, koji se organizuje u Nacionalnom parku Durmitor, jednoj od najljepših prirodnih cjelina u Evropi.
To je bila prilika da se panelisti okruglog stola: dr Marija Sarap, generalna direktorica Direktorata za razvoj kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija, Tamara Brajović, generalna direktorica Direktorata za klimatske promjene i zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Slobodan Marunović, umjetnički direktor GMIFF, ukažu na značaj tog Festivala za Crnu Goru, ne samo u estetskom – umjetničkom smislu, već i da ukažu na njegov doprinos ekološkom identitetu države.
0To je, kako se moglo čuti, vidljivo, prije svega, na polju podizanja nivoa odgovornosti i znanja o potrebi zaštite i očuvanja životne sredine i daljih pravaca razvoja kulture, obrazovanja i društvenog aktivizma, koji se oslanjaju na te postulate.
Sa okruglog stola je inicirana ideja da Kuća Pekića i Šavnik ubuduće budu uključeni u ovu ekološku filmsku priču i to kao stalna adresa njegovog off programa, posebno edukativnih.
“Šavnik sa okolinom to zaslužuje kao netaknuti prirodni dragulj. Uz to, ovaj kraj ima bogatu kulturnu baštinu i postojbina je brojnih poznatih kulturnih stvaralaca, što otvara mogućnosti održivog razvoja ovog kraja u oblastima: kulture, turizma i ekologije”, rečeno je na okruglom stolu.
Novo rađanje GMIFF-a
Dr Marija Sarap iz Ministarstva kulture i medija nije krila zadovoljstvo da je eho cijele ove filmske priče, koja je pokrenuta u Podgorici, ovog puta krenuo iz Kuće Pekića – prelijepog, rezidencijalnog i kreativnog centra, put obala Crnog jezera u Žabljaku, gdje će se desiti novo rađanje GMIFF-a.
Ona je kazala da su producenti i organizatori ovog Festivala, od prvog dana vjerovali u njegov uspjeh, počev od slogana, do insistiranja na „ekologiji duše“ koji je, prema njenoj ocjeni, vrlo čudnovato koristilo u formatiranju Festivala.
“Kada se danas osvrnemo na desetogodišnji program GMIFF-a u svim kategorijama filmova, imamo osjećaj da smo ušli u neku pozitivnu elementarnu nepogodu koja nas je, onako „oprala i oduvala“ i prosto smo postajali drugačiji nakon tih filmskih projekcija i pratećih programa. U tome jeste kulturološki aspekt GMIFF-a”, kazala je Sarap.
Kako je podsjetila, kroz festivalski repertoar doživljavali smo svoje sopstvo.
“Jer bivate ono što nijeste znali da zapravo jeste i da to sve što postoji oko nas ili u nekim drugim djelovima svijeta, se zbiva tu negdje - pred vašim očima, u ambijentu koji nalaže da se ponašamo ne samo sa poštovanjem, već da se i postidimo onoga što smo bili prije dolaska na Crno jezero i na ovaj Festival. To je ambijent u koji dolazimo da bismo imali unutrašnji mir i koji pruža mogućnost da izađemo iz diskursa jurenja za obavezama i da se saberemo u sebi, barem taj jedan - jedini dan ili u tri večeri, koliko traje ovaj Festival”, zaključila je dr Sarap.
Sarap cijeni, da ako se oko dobrih ideja iz oblasti kulture, pored kulturnih poslenika i institucija, što im po vokaciji pripada, uključe i sektori turizma i ekologije, sve sumnje i nedoumice oko njihove nerealizacije će biti izbjegnute i, u konačnici svi će biti u benefitu.
Spoj u trouglu: kultura – turizam i ekologija, mora nas dovesti do rezultata i rasta u tim oblastima i sigurna sam da će biće nezaustavljiv, cijeni dr Sarap.
Potencijali koje treba adekvatno valorizovati
I Tamara Brajović, direktorka u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, takođe je ukazala na značaj poruke koja je upućena iz Kuće Pekića, postojbine proslavljenog književnika i scenariste, o integraciji projekata kulture, turizma i ekologije na području tzv. Durmitorskog prstena, a koji je iniciran iz šavničkog Centra za kulturu, sport i medije.
Brajović je pozdravila tu ideju kao značajnu i ukazala na potrebu povezivanja durmitorskog kraja – kojem uz Žabljak i Šavnik, pripada i predio Pive, predjeli koji obiluju potencijalima koje treba adekvatno valorizovati.
„Ključno rješenje za očuvanje prirode nalazi se u povezivanju sa kulturom.U tom kontekstu, Festival je ove godine odličnokoncipiran i prvi put u Crnoj Gori imamo da se projekcije prate sa slušalicama kako bi ispoštovali zakonitosti prirode i srce Nacionalnog parka. Organizatorima je to bio sigurno veliki izazov, koji su oni uspješno savladali i zbog toga ćemo svi zajedno imati bolji utisak i filing, tj. bolje ćemo se povezati sa prirodom i božanstvenim prostorom koje Crno jezero kao tako daje“, kazala je ona.
Kaže da je ovaj razgovor u Šavniku ujedno i inicijacija značajnih ideja koje otvaraju vrata novim mogućnostima, u skladu sa ekosistemskim uslugama koji nam priroda daje.
U vrhu prestižnih festivala ove vrste u svijetu
Slobodan Marunović,umjetnički rukovodilac GMIFF-a podsjetio je na vrijeme inauguracije tog Festivala na konceptu ekologije duha , kao i na njegovu genezu koja ga je uvrstila u sam vrh prestižnih festivala ove vrste u svijetu.
„U početku, prema tom našem konceptu, bilo je malo podozrenja. Kasnije, ta ekologija duha je prepoznata na svjetskim festivalimau: Evropi, SAD i Aziji,gdjeje data velika važnost našem Festivalu kao jedinstvenom u svijetu, koji ima tu kategoriju. Ovaj Festival je prije nekoliko godina primljen u asocijaciju Network film Fest i svrstan u 31 najvažnih ekoloških festivala“, kazao je Marunović.
On je podsjetio da GMIFF ima nekoliko kategorija: Zaštita životne sredine, Ekologija duha, Promotivni turistički filmovi skrivenih destinacija na planeti, Studentski filmovi i autorski filmovi koji se bave ili prirodom ili čovjekom. On je istakao i saradnju sa Ministarstvom prosvjete, kroz koju je postignut dogovor da sve filmove sa Festivala odgledaju učenici i studenti.
Marunović cijeni da Šavnik doživljava renesansu, kada je u pitanju kultura.
“Njena infrastuktura se popravila sa rekonstrukcijom Kuće Pekića. I Centar za kulturu je fantastičan – njega treba samo malo tehnički osposobiti sa pratećim objektima i ustanoviti redovne repertoare i manifestacije. To je potrebno ovom narodu, jer čovjek iz Šavnika ima iste potrebe, i duhovne i fizičke kao onaj iz Seula ili Njujorka. Povezuje ih ono najsvetije - stvaralaštvo i kultura. Mi smo nažalost, u godinama koje trenutno živimo, prave vrijednosti izgubili i na nama je da ih vratimo, kako bi nas učinile dostojnim života kojeg živimo”, zaključio je Marunović.
Koncept koji će probuditi grad u stvaralačkom smislu
Jugoslav Jakić, predsjednik Opštine Šavnik istakao je da je lokalna zajednica posvećena razvoju kulture što se, kako je rekao, vidi kroz organizovanje brojnih događaja i manifestacija.
“Na tom polju opredijeljeni smo da još više radimo ubuduće jer želimo da napravimo jedan koncept koji će probuditi ovaj grad u stvaralačkom smislu. Što se tiče ekologije i tu imamo isto opredjeljenje. Ovo je netaknuti kraj Crne Gore. Sada je zaista prilika da se očuva kao takav. Nije evidentirana devastacija prostora, kao što imamo nažalost, situacije u nekim drugim krajevima Crne Gore. To će biti u fokusu naših politika da se to negdje prepozna, sačuva i valorizuje. Lokalna uprava će uvijek dati podršku projektima iz oblasti kulture, ekologije i zaštite sredine”, poručio je Jakić.
Okruglom stolu u Kući Pekića, prisustvovao je Don Hi Čan, ministar kulture Seula, koji već nekoliko godina dolazi na GMIFF Festival, očaran njegovom temom, ljepotama i kulturnim blagom Crne Gore.
