Pitanja koja bude naglašena osjećanja kod građana Crne Gore, poput onih o jeziku i državljanstvu, mogu da prouzrokuju tenzije i podrivaju put zemlje ka Evropskoj uniji, ocijenio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
On smatra da mnogo toga danas može biti zloupotrijebljeno, od tragedije na Cetinju pa do osjetljivih stvari povezanih sa identitetskim temama.
Odgovarajući na pitanje - da li političke partije ili pojedinci svjesno usporavaju napredak države insistiranjem upravo na ovim temama, Šarec kaže da toga ima u Crnoj Gori, te da je to prepoznatljivo u raznim postupcima.
On je poručio i da je pitanje za milion dolara - da li svi politički konstituenti, naročito oni u vlasti, istinski žele da vide Crnu Goru kao članicu Evropske unije.
Šarec tvrdi da je moguće i da posjete zvaničnika EU Crnoj Gori ne daju efekta, naglašavajući kako njegova, ali i vizija ljudi iz Brisela, nije da prevaspitavaju političare, već da daju svoja mišljenja.
U jednom složenom trenutku boravite u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, odakle ste poslali poruku da je ovdašnja politika kompleksnija nego što to neki misle. Da li smatrate da je, s vremena na vrijeme, izazovno objasniti briselskoj administraciji kakva je politička klima u zemlji?
ŠAREC: Pa mislim da je to vrlo teško. Znate, situacija je takva, globalno, da imamo pitanja poput rata u Ukrajini. Evropska unija je sastavljena iz mnogih zemalja, različitih, iz različitih regiona. Balkanske zemlje, one se boje Rusije, imaju drugu percepciju. onda Centralna Evropa, isto Ukrajina, rat u Ukrajini, tako da to sve opterećuje Evropu, a u svemu tome Zapadni Balkan zapravo ističemo samo mi koji smo u blizini, pogotovo mi Slovenci koji znamo Balkan i koji nam je, moram reći, veoma drag.
Teško je za nekog ko nije toliko upoznat sa situacijom, koji ni ne razumije toliko mentalitet ovog naroda, da sve shvati. Ipak, crnogorska politika nam šalje poruku da demokratija funkcioniše, da je prisutna diktatura sigurno ne bismo imali ovakve situacije. Uprkos tome, teško je razumijeti ko je s kim, ko što želi. Dakle, to je nama teško razumljivo, ali Evropljanima, odnosno građanima iz zemalja sjeverne Europe, Zapadne Evrope, to je još teže. Zato smatram da je dobro da se ovim pitanjima bavimo mi koji shvatamo situaciju.
Kazali ste da je iz Vaše perspektive situacija vidljivija. Da li, kao neko ko bolje razumije mentalitet regije, mislite da Crna Gora zaista ima kapacitet da postane naredna članica EU 2028. godine, ako uzmemo u obzir brojne izazove, naročito činjenicu da nam godine završavaju i počinju ozbiljnim političkim krizama?
ŠAREC: Vrijeme je definitivno faktor koji nam ne ide naruku, svakog dana ističe i sve ga je manje. Doći ćemo u situaciju da budemo u cajtnotu, čak i ako bude sve išlo kako treba. Zato bi bilo dobro da se ova kriza u Crnoj Gori zaustavi, da prestane na bilo koji način. Ne govorim kako bih ja to uradio, ja sam stranac i ne mogu diktirati crnogorsku politiku. Bilo koga da pitate, svi će reći različito. Ako pitate civilno društvo, opoziciju, koaliciju na vlasti, ako pitate još neke ljude, svako će imati svoj izlaz iz situacije. Dakle, na svima njima je da to smisle, samo se nadam da će se sve brzo riješiti.
Čekajući da se situacija riješi, vidimo da su posljedice ustavno-političke krize sve vidljivije i na unutrašnjem i spoljašnjem planu. Crna Gora još nema izglasan budžet i druge važne akte, sa druge strane, usljed novonastale situacije, blokiran je rad Odbora za izbornu reformu. Kakve će biti implikacije pomenute političke disfunkcionalnosti?
ŠAREC: Ništa od ovoga Crnoj Gori sigurno neće koristiti na dobro. Kada govorimo o izbornom zakonodavstvu, neobično je da se izbori u zemlji održavaju kako se održavaju, logičnije je da to bude sve u jednom danu. Ali u Crnoj Gori nije samo to problem. Potrebno je čitavo izborno zakonodavstvo urediti kao cjelinu. To je najpametnije rješenje.
Postoji problem sa lokalnim samoupravama, da li će vlasti biti zavisne od skupštinske većine ili ne, da li će voditi samostalniju i hrabriju politiku. Drugačije je kada neko zavisi od neke druge većine. U prvom mandatu kao predsjednik opštine imao sam manjinu u opštinskom vijeću, ali zbog sistema kakav jeste, a koji se može uporediti recimo s francuskim predsjedničkim sistemom, mogao sam raditi svoj posao, nijesam mogao biti smijenjen. Po meni bi bilo dobro da se to tako napravi, onda je pitanje ko može da smijeni predsjednika opštine, da li ga može vlada smijeniti i slično.
Zakon, koliko god bio dobar, može se zloupotrijebiti. Generalno polažem baš veliku pažnju ovim pitanjima jer mislim da su opštine u Crnoj Gori najdirektniji motor razvoja i napretka. Zato, treba definisati njihova ovlašćenja kroz dobar zakon. Mislim, to je jedan kompleksan proces, potrebno je kvalitetno zakonodavstvo da bismo mi izbjegli ove situacije koje imamo sada i ove rokove. Uvijek je utvrđen neki rok, pa kada istekne, opet imate nove izbore. To nije u redu, jer to je i izigravanje građana jer oni su izabrali, a kada su već birali, očekuju da se konstituiše vlast i da normalno radi.
Zbog svega ovoga stavljam fokus na izbornom zakonodavstvu, mislim da je važno, a po meni još važnije od nekih drugih stvari. Vjerujte mi, ako ono bude radilo kako treba, proradiće i druge stvari.
Po pitanju zategnutih odnosa izazvanih krizom oko Ustavnog suda, rekli ste da su se svi zatvorili u svoje rovove i ne nazire se rješenje. Gdje po Vama leži ključ izlaska iz ove situacije?
ŠAREC: Pa konkretno ova kriza, blokada parlamenta zbog sutkinje Ustavnog suda, za mene je samo jedna simbolična stvar. Ovo predstavlja samo vrh ledenog brijega. Rekao sam da svi moraju da nađu rješenje, ja nijesam tu da govorim kako. Postoji opcija sa Venecijanskom komisijom, neka ona kaže svoje. Mislim da to ne bi štetilo, pod uslovom, naravno, da svi to prihvate.
To je jedna politička mudrost. Da, i kad nije presuda takva kakvu ti želiš, prihvataš je. To je vladavina prava onda, to treba Crnoj Gori. Mislim da treba sa tim da se pokuša. Ako ne tako, oni će svakako morati naći neki izlaz iz svega ovoga o čemu govorimo. I ne radi se ovdje samo o ustavnoj sutkinji, nego i o Skupštini, tu je i Opština Budva, pitanje izbornog zakonodavstva i svega ostalog poput pravnog sistema i borbe protiv kriminala, korupcije... Pred Crnom Gorom je jedan kompleksan zadatak. Svi moraju biti za to da se stvari pokrenu s mrtve tačke
Kada se dese situacije poput trenutne, djeluje da je dobar dio crnogorske javnosti okrenut prema Evropskoj uniji odakle iščekuje neko rješenje. Malo prije Vas, u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori boravila je komesarka Marta Kos, pokušavajući takođe da prenese važne poruke Brisela u kontekstu političke situacije u našoj zemlji. Smatrate li da posjete evropskih zvaničnika ostaju bez efekta, s obzirom na to da, po vašem odlasku, sve strane nastave zastupati stavove koji su i doveli do trenutnog stanja?
ŠAREC: Pa, to je sasvim moguće. Politika svake zemlje, pogotovo Crne Gore, vrlo je složena. Ovdje se radi i o pitanju ega. Ni za jednog političara nije dobro da se stiče utisak da su neki stranci došli i da oni vrše pritisak na njega kao nekog balavca. Zbog toga, ja ne nastupam sa te pozicije, upravo da ne bi sada tokom moje posjete djelovalo da ja nekog podučavam. Tu sam da kažem svoje mišljenje, isto tako i drugi rade.
Što se tiče Crne Gore, mislim da je dobro da što više zvaničnika iz EU dolazi u Podgoricu. Ne toliko ni zbog politike Crne Gore, nego i zbog nas samih, jer previše se radilo po kancelarijama, a premalo se razgovaralo s ljudima, i to ne samo političarima, nego, generalno i sa ljudima na ulici. Tamo se vidi kakav je život, što se radi, da li se radi, da li se ne radi.
Dakle, moj princip je takav. Sigurno ovdje nijesam posljednji put i biću prisutan i u razgovorima sa svim ljudima koji budu to željeli, zato sam i razgovarao sa civilnim društvom. Ne znam da li su oni bili zadovoljni sastankom ili nijesu. Nastojao sam da ih slušam, da zapamtim što su mi rekli. Naravno da je civilno društvo kritički orijentisano prema vlasti. Ako slušaš civilno društvo, djeluje da je sve crno, ništa nije u redu, ali to je svrha civilnog društva. Nije svrha civilnog društva da hvali vladu. To tako nije ni u Sloveniji, ni nigdje.
Kada sam bio premijer, civilno društvo je mene kritikovalo. Uvijek smo razgovarali, to ne šteti nikada. Tako da, mislim da sve u svemu, ovakve posjete ipak su dobre po obje strane. Politika Crne Gore, iako se čini da se ništa nije promijenilo od neke posjete, ipak je drugačija i oni slušaju, ipak ljudi razmišljaju o tome i važno im je to što čuju od nas. Mene su primili svi, svi zvaničnici ove države, pa i gradonačelnici, pa civilno društvo. To ukazuje na to da oni žele razgovar. Možda će reći neko da oni samo rade pi-ar, da to njima koristi ako objave da smo imali sastanak, ali mislim ipak da slušaju i vlast i opozicija.
Svako ko je bio političar, barem jedan mandat, zna da ne zavisi sve od jednog čovjeka. Politika je timski rad. Pogotovo u ovakvoj situaciji kad imamo ne znam koliko partija u parlamentu, to je još toliko teže. Tako da, mislim da sve u svemu dobro je to da dolaze strani političari da kažu i što ne valja i što valja i da taj dijalog ide, jer na kraju krajeva pridružujete se jednoj integraciji koja se bazira na dijalogu, na poštovanju ljudskih prava, na vrijednostima.
Ovdje razgovarate sa svim akterima javne scene, bilo da je riječ o vlasti, opoziciji, medijima, civilnom sektoru…Kakav je na kraju Vaš utisak po pitanju toga - da li svi politički subjekti, a naročito pojedini koji su dio vladajuće većine, istinski žele da vide Crnu Goru kao članicu Evropske unije?
ŠAREC: To je pitanje za milion dolara. Razgovarao sam sa Vašim kolegama, na televiziji sam rekao da je katkad moj posao i detektivski. Treba detektovati zaista što ko misli. Ipak, treba isto znati i da svaki političar biva izabran od neke strane glasača i da prema tome nastoje da rade tako da oni koji su ih birali budu zadovoljni, kako bi ga eventualno ponovo birali. Tako da, to je jedno prokletstvo politike koje utiče na rad, jer svaki političar ima i tu dimenziju da treba zadovoljiti svoje birače. Vidimo u Americi sada kad je Tramp došao, on radi ono što je obećao. Radi tačno ono o čemu je govorio i svi se sada čude tim dekretima, ali to je sve očekivano.
Ono što je obećao, to i radi. Političari su zarobljenici toga. Kada je u pitanju Crna Gora, iskreno se nadam da su svi na evropskom putu. Ako neko to još uvijek ne misli, on se veoma vara, jer ja to mogu iz sopstvenih iskustava da kažem. Treba pošteno kazati i da je EU daleko od neke idealne tvorevine. Toga smo svi svjesni. Mi na ovim prostorima smo bili pod Turcima, pa je bila prva Jugoslavija, pa druga Jugoslavija. Uvijek smo bili u nekim tvorevinama, pa Crna Gora izgubila samostalnost tada i to sve treba znati i poznavati istoriju da bi razumjeli današnje vrijeme. Uvijek smo bili dio zajednice, mi Slovenci danas u EU, Crna Gora ide ka tome. Dakle, želim reći, EU nije idealna tvorevina, kao što nije niti jedna druga. Ali pogledajmo sve minuse i pluseve. Pluseva je mnogo više. Možda neko gleda sve kroz novac, treba sagledati sve benefite. EU je do sada uvijek bila faktor i garant mira. Danas imamo zemlje koje su zajedno dio evropske porodice, a sukobljavale su se u Prvom i Drugom svjetskom ratu. I kada ne bi bilo EU, siguran sam da bi im se opet to moglo desiti. Sve u svemu, EU je jedna vrlo pozitivna zajednica i oni političari u Crnoj Gori koji misle da nije tako, njihovo je pravo da misle, ali ja kažem da se varaju i da nije dobro da se propusti šansa.
Poruka je jasna, ako Crna Gora propusti šansu da se pridruži EU, to će biti vrlo kobno po Crnu Goru i po njene građane, to bi bilo katastrofa.
Tokom nedavnog susreta sa jednim od crnogorskih zvaničnika govorili ste o važnosti jedinstva u političkom životu, prilikom čega ste naglasili da postoje teme koje se nikako ne bi smjele politički zloupotrijebiti. Na što konkretno mislite i da li upravo zloupotrebu tih pitanja smatrate svjesnim podrivanjem Evropskog puta?
ŠAREC: Tih pitanja ima, moguće ih je tražiti svuda, ali mislim da su ova identitetska pitanja takva.
Pitanje jezika, pitanje državljanstva, dakle, to su sve osjećajna pitanja. To od kog naroda, od kog jezika što potiče, to su pitanja emocije i sve to može prouzrokovati neke tenzije. Takva ili neka drugačija politika zloupotreba. Može se zloupotrijebiti i ono što se dogodilo na Cetinju prvog dana ove godine. To je bio jedan vrlo tragičan slučaj i ja mislim da niko od nas ne treba da sudi, a politika ne bi smjela jedno takvo pitanje da zloupotrijebi.
Dakle, svaki političar za sebe treba znati i biti toliko disciplinovan da zna da se danas to može dogoditi bilo kad, bilo gdje. Svijet je danas u nekoj situaciji koja nije dobra. Vidimo da se to događa svuda i svuda ima ljudi koji Bog zna zbog čega idu u takvu situaciju i to su neka pitanja koja onda mogu i obeshrabriti građane i prouzrokovati neke tenzije.
Politički gledano, kada me pitate za neka pitanja, to su i neka bilateralna. To ne ide toliko u prilog Crnoj Gori, mislim, na rješavanja problema sa Hrvatskom. Smatram ipak da bi bilo bolje da Crna Gora može ući u EU i bez rješavanja tih stvari, pa da se na tome radi poslije. To je i slučaj Slovenije i Hrvatske. Slovenija nikad nije Hrvatsku blokirala zbog nerazrješenih pitanja, pa smo mogli u više navrata da to uradimo, ali nijesmo. Nijesmo takvi ljudi. Zato mislim, na kraju krajeva, da to neće biti toliko uticajno na sam ulazak. Ali ono što hoće i što je bitno - to su ljudska prava i pitanje vladavine prava uopšte.
Ima tu svega, svašta možemo nabrojati u ovom nizu i zato politika, sada kad se ulazi u Evropsku uniju, treba se fokusirati na to i treba vlast da sluša neke primjedbe i civilnog društva i opozicije.
Situacija u Crnoj Gori nije crno-bijela, dakle treba slušati. Ne kažem da treba sve tako napraviti, kako kaže opozicija ili kako kaže civilno društvo, ali barem da ima dijaloga, da se neke stvari tako odvijaju. Svi griješe, nije lako kada si na vlasti. Trenutna većina u Crnoj Gori ima toliko različitih partija ima, toliko različitih stavova, toliko različitosti uopšte. Nekad je umijeće to održati zajedno i samo po sebi uspjeh.
Ono što zaista želim jeste da se ove godine zatvaraju poglavlja, poput prošle godine kada su i opozicija i vlast radili u korist EU integracija. Da bi se to postiglo, naravno da trebaju biti stvoreni neki uslovi. To bi bila jedna lijepa slika, lijepa poruka, ne za EU, već za građane Crne Gore.
