Zbornik „Šćepan Mali u dokumentima 1767-1773“, koji je objavila Matica crnogorska, a čiji je priređivač Marijan Mašo Miljić, predstavljen je u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Izdavač je ovim zbornikom želio doprinijeti izučavanju građe o ovoj misterioznoj ličnosti naše nacionalne istorije.
Zbornik sadrži dio neobjavljene građe, kao i objavljenu građu o Šćepanu Malom. Nepublikovana građa je dominantno iz Bogišićevog arhiva u Cavtatu i u ovom zborniku se prvi put objavljuje cjelovito. Zbornikom je obuhvaćena građa objavljena od XIX vijeka do danas u zbirkama dokumenata, zbornicima građe i drugim monografskim izdanjima, kao i u periodičnim publikacijama kod nas i u inostranstvu, na izvornim jezicima i u prevodu sa njih. U zborniku se prvi put objavljuju prevodi dokumenata koji su bili poznati i do sad korišćeni samo na italijanskom, ruskom, francuskom i njemačkom jeziku. Najviše dokumenata je iz mletačkih i ruskih arhiva.
Hronološki
Istoričar Dragutin Papović istakao je da se iz dokumenata u knjizi može uvidjeti da je Šćepan Mali dobro govorio južnoslovenski jezik, sa bosanskim naglaskom, te da je znao francuski, italijanski i njemački jezik. Prema njegovim riječima, iz zbornika se može zaključiti i kako su tri velike sile posmatrale Crnu Goru.
“Svaka se na svoj način plašila od Šćepana Malog u Crnoj Gori. Mletačka republika u prvom periodu čak izdaje naređenje Šćepanu Malom da mora napustiti manastir Maine. Kada mu je to saopštio mletački predstavnik, on je kazao: ,,Maine su Katunska nahija, ovo je Crna Gora“. On ima toliko moći i snage da kaže Mlečanima da on neće da napusti tu teritoriju. To je znak opasnosti za Mletačku republiku. Na drugoj strani, Osmansko carstvo strepi od pojave Šćepana Malog jer se zapaža jedan nevjerovatan uticaj koji je on ostvario na Crnu Goru. Rusija ima i unutrašnje i spoljno-političke razloge zbog kojih joj on smeta u Crnoj Gori. Za jedan karatak period Crna Gora je u središtu velikog evropskog političkog pitanja”, rekao je Papović.
Prema njegovim riječima, možda bi primjernije bilo da je ovaj knjiga nazvana ,,Crna Gora u dokumentima 1767-1773“ jer je ovo zbornik dokumenata koji govori o istoriji Crne Gore, ne samo o Šćepanu Malom.
“Tu su izuzetno vrijedni podaci. Sada po prvi put na jednom mjestu imamo precizno prevedene dokumente sa italijanskog i ruskog jezika. Mi tu imamo obilje podataka o Crnoj Gori i o interesima velikih sila u Crnoj Gori, zatim o raznim političkim dešavanjima u našoj zemlji. Tu su brojne ocjene mletačkih i ruskih predstavnika koji su boravili u Crnoj Gori, o karakteru države, naroda i društvenog uređenja. Ovaj zbornik ima širu saznajnu vrijednost od onoga što je samo izričito istorija o Šćepanu Malom, iako je fokus na njegovu ličnost”, istakao je Papović.
Arhivi
Priređivač Marijan Mašo Miljić kazao je da je Šcepan Mali ostavio neizbrisov trag u crnogorskoj istoriji svojom ličnošću i državničkim djelom.
“Moja namjera u vezi sa ovom knjgom nije bila preambiciozna. Kao dugodnjišnji bilotekar u biblioteci Istorijskog instituta Crne Gore shvatio sam da bi bilo korisno prikupiti i sabrati brojna objavljena i neobjavljena dokumenta na jednom mjestu da svjedoče i govore, iako su većinom korišćena u nauci. Ali, jedno integralno sagledavanje na osnovu ovih dokumenata vjeravatno bi moglo upotpuniti mozaik naučne istine o Šćepanu Malom. Nepublikovana građa je ispisana iz Bogišićevog arhiva 1953. i 1954. godine, a ispisao ih je Niko Simov Martinović za potrebe Istorijskog instituta. Ona je srećom sačuvana u biblioteci Istorijskog instituta u fascikli 239. Tu se nalazi još nekoliko dokumenata, ali na sreću ili nesreću ta fascikla o Šćepanu Malom nije ušla u regisitar, tako da je to sigurno jedan od razloga što nije otuđena. Imao sam sreću da naiđem na tu fasciklu i ona je prije svega bila podsticaj i nukleus za nastanak ove knjige”, istakao je Miljić.
Medijatorka večeri bila je novinraka i književna kritičarka Pobjede Dragana Erjavšek
Objedinjena sva dosad poznata i nepoznata arhivska građa
Urednica izdanja Vesna Kilibarda pojasnila je da zbornik sadrži 441 dokument.
"Poređani su hronološki od 1767. do 1773. godine, po godinama, a unutar godina po datumima. Svaki od tih dokumenata zadržao je originalni naslov, a u fusnoti daje objašnjene o tome odakle je preuzet. Značaj ovog zbornika je u tome što je na jednom mjestu objedinio i sakupio svu dosad poznatu, ali i nepoznatu arhivsku građu o Šćepanu Malom. Dokumenti koji su ovdje sabrani su uglavnom objavljivani na južnoslovenskim jezicima. Najviše na italijanskom i ruskom, a nešto manje na francuskom i njemačkom jeziku. Svi dokumenti za koje je to bilo moguće ponuđeni su dvojezično", kazala je Kilibarda.
