Sever je u intervjuu agenciji MINA kazala da novinari često rade u teškim uslovima, suočavajući se s prijetnjama i napadima, političkim pritiscima, ali i lošim platama i nezaštićenim radnim pravima.
„U Crnoj Gori, medijska scena je podložna političkim pritiscima i podjelama“, rekla je Sever.
Ona je navela da su vidljive promjene u zakonodavnom okviru, ali da je potrebno mnogo toga uraditi kako bi se osigurao okvir sa slobodan i siguran rad novinara.
Govoreći o glavnim izazovima na crnogorskoj medijskog sceni, Sever je ukazala na potrebu zaštite novinarki od mizoginih i seksističkih prijetnji, na problem sa odnosom prema javnom medijskom servisu, ali i na činjenicu da još nema epiloga u slučaju ubistva novinara Duška Jovanovića.
Kako je podsjetila, Evropska federacija novinara pridružila se Sindikatu medija Crne Gore u hitnom pozivu nadležnima da zaštite novinarke od mizoginih i seksističkih prijetnji, osiguravajući da se istrage tretiraju s ozbiljnošću koju zaslužuju, uključujući utvrđivanje rodno zasnovanog motiva i povezanosti s novinarskim radom.
„Ozbiljan pristup zaštiti sigurnosti novinara i novinarki svakako je jedan od važnih izazova. Nije dovoljno prihvatiti legislativu, treba je sprovoditi“, naglasila je Sever.
Kada je u pitanju odnos prema javnom medijskom servisu, ona je podsjetila da je Evropska federacija novinara i poslanicima u Skupštini izrazila zabrinutost zbog nedavnih promjena Zakona o nacionalnom javnom emiteru u Crnoj Gori.
Ona je istakla da je Kabinet predsjednika Vlade Milojka Spajića, bez javne rasprave, izmijenio usuglašeni tekst predloga zakona na kojem je radna grupa za medijsko zakonodavstvo radila skoro 30 mjeseci.
„Ključne izmjene zakona poput smanjenja godina iskustva potrebnih za generalnog direktora, kao i oglašavanja u udarnom terminu nije očekivan smjer jačanja profesionalizma upravljačke strukture, ali ni predanost zastupanju javnog interesa“, ocijenila je Sever.
Prema njenim riječima, takav potez je neobjašnjiv, s obzirom na to da je početna namjera izmjena zakona bila upravo povećanje kriterijuma za rukovodeće strukture u državnoj službi.
„Uvođenjem mogućnosti dodatnih prihoda za javni servis, bez prethodne korekcije državnog budžeta, uvodi se nelojalna konkurencija u medijski sektor i postavlja pitanje održivosti medija“, dodala je Sever.
Prema njenim riječima, iako su medijski zakoni dio paketa zakona koji su bili potrebni za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), svaka suštinska reforma trebalo bi da omogući efikasnu vladavinu prava i da da prioritet zastupanju javnog interesa.
„Ono što je pozitivno je da je unaprijeđena zaštita integriteta članova redakcije, kao i da su lokalni javni emiteri konačno dobili priliku da budu finansijski stabilni“, rekla je Sever.
Ona je istakla da je dobro što je u zakon prvi put uključeno pitanje frilensera u medijima, što je, kako smatra, značajan iskorak u odnosu na prošlo zakonodavstvo.
Sever je nagasila da nije lako raditi u medijskom okruženju tokom dvije decenije nekažnjivosti u slučaju ubistva novinara Duška Jovanovića, i poručila da to šalje opasnu poruku.
„Za najteži zločin u istoriji crnogorskog novinarstva osuđen je samo jedan saučesnik, koji će uskoro biti na slobodi, jer je skoro odslužio višegodišnju zatvorsku kaznu“, podsjetila je Sever.
Govoreći o situaciji u medijima na Zapadnom Balkanu, Sever je kazala da je novinarska profesija potcijenjena, kao i da su glavi problemi sa kojima se mediji suočavaju politički i ekonomski pritisci.
„Naša profesija je apsolutno potcijenjena, nažalost to je trend svuda u svijetu. Naravno, u ovom našem kraju svijeta gdje profesija nikada nije ni dobila zasluženo mjesto u društvu, to je još jače izraženije, nego, na primjer, u zapadnoj Evropi“, navela je Sever.
Prema njenim riječima, novinarstvo je pod pritiskom političkih i ekonomskih interesa i teško je odabrati koji je žešći, ali i izboriti se i osigurati slobodu i nezavisnost medija.
„I jedni i drugi, i oni koji imaju političku i oni koji imaju ekonomsku moć, ne shvataju bit novinarstva kao javnog dobra, kao nečeg što služi javnom interesu i građanima, a ne politici ili oglašivačima, pa svjedočimo zarobljavanju medija na nekoliko nivoa“, navela je Sever.
Kako je dodala, politika uslovljava medijima finansijsku podršku javnim sredstvima koji su neophodni za opstanak, ali i ograničava slobodan rad lošim zakonodavstvom i izbjegavanjem obaveze da obezbijedi sigurne i održive uslove rada.
„Oni koji u rukama imaju ekonomsku moć uslovljavaju oglasima i na taj način zarobljavaju medije“, rekla je Sever, dodajući da se novinari uz to suočavaju i sa raznim oblicima pritiska, uključujući prijetnje, nasilje i tužbe.
Sever je ponovila da je profesija novinara u mnogim državama regiona potcijenjena, dijelom, kako je navela, zbog niskih plata i nesigurnih radnih uslova, ali i zbog nedostatka podrške javnosti i političke elite.
„To potcjenjivanje može biti uzrokovano nedostatkom razumijevanja značaja slobodnog novinarstva za demokratsko društvo, ali i svjesnim naporima vlasti da osiguraju kontrolu nad informacijama“, rekla je Sever.
Kako je dodala, ako se svemu tome doda i digitalizacija i njen uticaj na novinarstvo, jasno je da je „pred nama veliki ispit“.
Na pitanje da li je situacija u svim državama Balkana slična, Sever je odgovorila da se ona samo donekle razlikuje, ali da su problemi poput političkog uticaja, pritisaka na novinare i ekonomske zavisnosti medija zajednički za većinu zemalja regiona.
„Glavne prepreke unapređenju slobode medija uključuju nedostatak pravne zaštite novinara, uticaj političkih i ekonomskih moćnika na medije, kao i nedovoljno razvijene institucije koje bi trebalo da zaštite medijske slobode“, rekla je Sever, podsjećajući da se i u svijetu novinarstvo i mediji suočavaju s velikim promjenama koje mijenjaju njihovu ulogu, ali i snagu i održivost.
Komentarišući izazove sa kojima se novinarstvo bori danas, Sever je ukazala na to da je Evropska unija (EU) prepoznala rastuće probleme i u prošlom sazivu parlamenta kao odgovor prihvatila niz zakonskih akata sa ciljem zaštite novinarstva.
To je, kako je pojasnila, rezultiralo Evropskim aktom o slobodi medija kojim su se sve članice obvezale da štite nezavisnost medija, a svaka intervencija u uredničke odluke se zabranjuje.
Sever je naglasila da se taj zakon odnosi samo na članice EU, ali da je dobar smjer.
Upitana da li bi Crna Gora, koja je u procesu pridruživanja EU, trebalo da usvoji isti akt, ona je kazala da donošenje posebnog akta koji bi se isto zvao nije obavezujuće i da treba dobre prakse i rješenja koje akt prepoznaje prenijeti u već postojeće zakonodavstvo i time ga dodatno unaprijediti.
„Usprkos svim navedenim problemima, upravo u ovim našim zemljama novinari pokazuju hrabrost i snagu i uprkos teškim uslovima rada i brojnim pritiscima, upravo su novinari jedini preostali korektiv onih na vlasti, i svojim odvažnim istraživačkim pričama otkrivaju korupciju i loše postupke vladajućih“, istakla je Sever.
Kako je kazala, novinari su zbog toga vrlo često meta napada i tužbi.
„Ali i dalje možemo čitati sjajne nezavisne novinare i njihovo mjesto u našim društvima je izuzetno važno“, poručila je Sever.
Komentarišući upotrebu medija za širenje stranih uticaja, dezinformacija, ali i govora mržnje, ona je istakla da je Zapadni Balkan posebno ranjiv zbog geopolitičkog položaja, prošlosti i unutrašnjih slabosti.
„Mediji koji šire propagandu, mržnju i netrpeljivost predstavljaju ozbiljnu prijetnju našim društvima, stabilnosti i miru“, upozorila je Sever.
Kako je kazala, takve medije bi trebalo regulisati, ali za to je potrebna politička volja da se sprovode postojeći zakoni i jačaju zakonski okviri koji će podržavati profesionalno i kvalitetno novinarstvo, a kažnjavati propagandu, širenje dezinfomacija i mržnje.
„Isto tako važno je raditi na osvješćivanju građana o važnosti profesionalnog novinarstva, obezbijediti bolje uslove rada za ljude u medijima i jačati medijsku pismenost među građanima“, ocijenila je Sever.
