U Crnoj Gori je prošle godine zabilježeno 16 napada na novinare, kazala je protpredsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković.
Ona je, na predstavljanju izvještaja “Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2023”, rekla da je Uprava policije evidentirala 11 napada na novinare.
Camović Veličković istakla je da je Crna Gora, u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana za prošlu godinu, zabilježila blagi pad rezultata u odnosu na prethodnu - sa 3,35 na 3,33.
Ona je kazala da je uprkos tome zadržala treće mjesto u regionu.
Camović Veličković je rekla da Crna Gora i dalje ostvaruje najlošiji rezultat u domenu stvarne bezbjednosti novinara, kojim se mjere nefizičke prijetnje i uznemiravanje ali i prijetnje po život i fizičku bezbjednost i stvarni napadi na medijske radnike i radnice.
Ona je dodala da su prošlu godinu obilježile izjave tadašnjeg premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazvića, koji je u više navrata dovodio medije u vezu sa kriminalnim strukturama, kao i slučaj kada je nepoznata osoba na mejl uputila prijetnje silovanjem koje su se odnosile na pet novinarki.
„U 2023. novinarka Dragana Šćepanović osjećala se ugroženo nakon što je dugo bila na meti jednog portala i njegovog vlasnika, lokalnog biznismena Dragana Bećirovića, o čijem poslovanju je izvještavala, a koji je i pokrenuo peticiju među građanima protiv nje“, rekla je Camović Veličković.
Ona je, predstavljajući Indikatore bezbjednosti novinara Crne Gore, kazala da se određene stvari mijenjaju nabolje i da su povećane zarade i smanjen broja napada na novinare.
"Ipak, suštinski se to ne osjeća jer je inflacija anulirala povećanja a neriješavanje ozbiljnih slučajeva napada na novinare zadržalo generalan osjećaj nesigurnosti kod zaposlenih u medijima”, kazala je Camović Veličković.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković kazao je da se prošle godine pojavio novi trend – da političari i javni zvaničnici nastoje da pritiskaju novinare jer su samo pisali o njima.
„Znate da su pojedini političari prijavljivali medije samo zato što su oni pisali o njima. Imali ste slučaj predsjednika Crne Gore koji se neprimjereno obratio novinarki Radio-televizije Crne Gore i potom izvinio“, kazao je Kračković.
On je dodao da se sličan slučaj desio u ponedjeljak tokom konferencije za novinare u Gimnaziji „Slobodan Škerović“.
„Smatram da je važno da budemo solidarni, svima nam se mogu dešavati takve stvari samo zbog toga jer postavljamo pitanja. Nemaju pravo da komentarišu kakva su pitanja, oni samo moraju da odgovore na pitanja ili ako neće da ne odgovore“, dodao je Kračković.
Camović Veličković je podsjetila da u Crnoj Gori postoje 222 medija od kojih neki nisu evidentirani kod nadležnih organu. U junu prošle godine je funkcionisalo čak 130 portala, posluje 69 radio i televizijskih stanica sa 75 kanala, a postoje tri dnevne novine i jedan nedjeljnik.
„Tokom 2023. regulator je izrekao 96 upozorenja emiterima do kojih se došlo kroz postupke po službenoj dužnosti ili po prigovorima. Kada je u pitanju nezavisnost lokalnih javnih emitera i Radija i televizije Crne Gore zakonom i podzakonskim aktima je garantovana nezavisnost javnog servisa, ali se često čuju kritike kojima se kritikuje njegov rad i u kojima se tvrdi da su podložni partijskom uticaju i da kao i prije smjene vlasti 2020. godine vladajuće partije imaju odlučujuću ulogu kada je u pitanju uređivačka politika, ali i zapošljavanje u tom mediju," navela je Camović Veličković.
Dodala je da je Evropska komisija u prošlogodišnjem izvještaju pohvalila izbalansiranost programa RTCG i mogućnost da mogu da se čuju različiti politički stavovi, ali je ukazala da je Savjet u junu ponovo izabrao istu osobu za generalnog direktora što je suprotno pravosnažnoj sudsko presudi.
„Učesnici fokus grupa - intervjuisani novinari i novinarke iz RTCG takođe tvrde da im je otvoreno zabranjeno da na bilo koji način izvještavaju o generalnom direktoru RTCG čiji je reizbor na tu poziciju pod tužilačkom istragom,“ istakla je Camović Veličković.
Istakla je da se uslovi rada novinara i novinarki nisu bitnije mijenjali, iako je u određenom broju privatnih i lokalnih javnih emitera došlo do povećanja zarada, a u javnom servisu je potpisan kolektivni ugovor koji je kategoriji zaposlenih sa najnižim primanjima zarade povećao i do 40 posto.
„Prosječna zarada je uprkos tome niža od prosjeka na nivou države – ispod 800 eura koliko prima više od pola zaposlenih u medijima. Sindikat je i tokom 2023. godine inicirao pregovore sa poslodavcima iz sektora medija, ali bez uspjeha. Tokom prošle godine počeo je dodatno da se plaća rad nedjeljom i to šest mjeseci nakon što je to pravilo uspostavljeno u ostalim djelatnostima. I dalje se pojavljuju problemi koji se tiču antisindikalne diskriminacije, aktivista u medijima kao i zabrana sindikalnog udruživanja i organizovanja u nekim privatnim medijima. Cenzura i autocenzura su izražene i to zbog otvorenih pritisaka, ali i straha od otkaza kada se novinari najčešće samocenzurišu kako ne bi ugrozili svoj položaj,“ kazala je Camović Veličković
Iako je fokus današnjeg događaja bio na istraživanju o bezbjednosti novinara u 2023. godini, potpredsjednica Sindikata je ukazala i na neke podatke iz 2024. godine.
„Sindikat medija Crne Gore je zasad u 2024. godini zabilježio 18 napada od kojih je osam napada na žene. Najdrastičniji slučaj je napad na novinarku Anu Raičković,“ navela je ona.
Na press konferenciji Sindikata medija učestvovao je i advokat Mirko Bošković koji je istakao da se izmjenama i dopunama zakona Krivičnog zakonika dobilo nekoliko kvalifikovanih oblika krivičnih djela.
"Kvalifikatorna okonost podrazumijeva okolnost da je djelo učinjeno prema licima koja obavljaju posao od javnog značaja, a među tim licima su i novinari. Nažalost u dva slučaja koja su procesuirana po novom zakonodavstvu su se desili procesni propusti i previdi, kao i suštinko nerazumijevanje nekih stvari koje su dovele do toga da ti slučajevi na kraju nemaju zadovoljavajući krivično-pravni epilog. Mislim da to nije bilo povoljno ni po percepciju o zaštićenosti novinara, ni po zamah koji se desio izmjenama krivičnog zakonodavstva. Postoji mogućnost daljeg unapređenja tog okvira, postoji još nezanemarljiv broj krivičnih djela koja bi mogla doći u obzir da bude propisana kvalifikatorna okolnost i da to nekako osnaži i proširi tu krivično-pravnu zaštitu. Nedavni napad na novinarku Anu Raičković pokazao je da jedno od krivičnih djela može da bude nasilničko ponašanje,“ ispričao je Bošković.
