Društvo

Raspravljaju o predlozima za nove emisije

Sjednica Savjeta Javnog servisa: Ne smije se ići ka getoizaciji kulture u državi

Savjet Javnog servisa razmatrao je uvođenje nekoliko novih emisija koje je predložila Komisija za programske sadržaje na albanskom i jezicima drugih pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, među kojima je i uvođenje nove pod nazivom „Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu”, čije uvođenje nije prihvaćeno u ovom obliku.

Sjednica Savjeta Javnog servisa: Ne smije se ići ka getoizaciji kulture u državi Foto: PA
PobjedaIzvor

Članovi Savjeta smatraju da Javni servis treba da njeguje kulture svih nacionalnih zajednica i da ne treba da se dijele, već da kroz postojeći program treba uvesti novine.

Kultura

Članu Savjeta Bojanu Baći se ne sviđa ideja da se emisija zove „Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu”.

-Ako uvedete ovu emisiju idemo ka getoizaciji kulture i to je problem. Problem je politizacija razlika. Ko definiše šta je kulturna scena? Treba da imamo emisiju koja prati kulturnu scenu u Crnoj Gori i nema potrebe da se ide ka getoizaciji- kategoričan je Baća.

Kaže da nam treba više interakcija među etnokulturama.

-Pravljenje više ovakih emisija za više različitih grupacija ne dovodi nikud. Moramo da vidimo savremenost, gdje smo zakočili, zašto ne komuniciramo jedni sa drugima- navodi Baća.

Urednik drugog programa TVCG Sabrija Vulić da ta kuća već dovoljno programa daje i na TVCG i na Radiju koji su posvećeni nacionalnim manjinama i da tu ne treba mnogo polemisati.

Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević sa druge strane, ima primjedbe na kulturni program Javnog servisa.

-Vrlo malo smo napravili da oslobodimo kulturu od torova u prethodnom periodu- istakao je predsjednik Savjeta RTCG.

Vjeruje da kroz različite emisije može da se isprati sve i da ne treba da se bježi „od promocije bilo koje knjige ili nagrade”.

-Kultura je najosjetljivija. Ovdje žive ljudi različitih kultura a RTCG ne smije da ima ograda i zagrada da to predstavi javnosti- smatra Drljević.

Baća ističe da Javni servis treba da ima standarde za ono što prenosi.

-Mi smo država gdje svako ima svoju zbirku pjesama, i svi nam se bave istoriografijom. Treba da postoje aršini u onome što pratimo. Ne možemo sve da pratimo- navodi Baća.

Direktorica TVCG, Marija Tomašević isitče da kvalitet treba da bude smjernica.

Komisija je predložila i uvođenje emisije „Kulturna baština manjina“.

Tomašević poštuje njihov zahtjev ali navodi da treba imati u vidu da već postoji emisija „Mostovi“ koja obrađuje teme o kojima govore.

-Takođe, treba da dobijemo detaljan opis za emisiju jer ovo kako sad navode, to je ono što već imamo- navela je Tomašević.

Baća rekao je da se sve emisije koje se odnose na kulturnu baštinu manjina svode na priču o folkloru, a da ne bi trebalo da se sve na tome zasniva.

-Volio bih da vidim neke razlike unutar tih naroda. Folklor je etno kulturna baština.Uglavnom imamo nekekonzervativne emisije, teme i formate. Treba da vidimo kroz šta ti ljudi prolaze- predlaže Baća.

Predrag Marsenić smatra da nije kasno da se naknadno neke od emisija uvrste u program.

-Bilo je prostora i da se komunicira sa redakcijom za kulturu- naveo je Marsenić.

Filip Lazović rekao je da treba da se unaprijede programi koji se odnose na manjinske narode i da to proizilazi iz njihovih zahtjeva.

Zarade

Govoreći o zaradama članova Komisije, odlučeno je da umjesto 90 eura za svoj rad mjesečno dobiju oko 130 eura.

Lazović je naveo je da novac treba da dobijaju po učinku, odnosno da se sagledava koliko dolaze na sjednice.

Predrag Miranović kaže da je logično da se radi po učinku, ali da im se ne dozvoli da imaju pet sjednica u toku mjeseca pa onda tako to naplaćuju.

Marseniću sa druge strane njemu nije u redu da se tako plaćaju jer su ljudi članovi Komisije i treba da imaju visinu naknade koju Savjet utvrdi.

-Ne sumnjam da žele da rade, dobijaju 90 eura i volio bih da im se to uveća ali neka služba finansija da svoj sud. Mi smo donijeli odluku da im naknada ostane kao što je bila ali treba to da promijenimo- navodi Marsenić.

I Veselin Drljević kaže da se vidi da ti ljudi rade marljivo i da to treba nagraditi.

-Ako bismo usklađivali ove naknade periodično, to bi bilo oko 130 eura- naveo je on. Ostali su jednoglasno prihvatili.

Portal Analitika