Poslanici su danas u Skupštini nastavili sa radom.
U pitanju je Prva sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini.
Na dnevnom redu su Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti i Predlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke industrije.
Mihailo Anđušić (DPS) kazao je da je trenutna sjednica zakazan sinoć, te kritikovao rad Skupštine.
„Prvobitno je zakazana za 11 časova, pa onda za 12… Uporedo sa tim, gotovo da nema sjednice radnog tijela koja je imala kvorum za održavanje. To je odraz elementarne dezorganinzacije koja je pristuna, i neke druge krize i neslaganje unutar parlamentarne većine. Zavladala je potpuna anarhija. Podsjetiću da jutros nije održana sjednica Odbora za međunarodne iseljenike zbog nedostatka kvoruma.
Boris Mugoša (SD) kazao je da je sramotno kako se Vlada odnosi prema manjinskim partijama.
„Vlada od juna prošle godine ne daje mišljenje na predlog kolega iz albanskih partija. Zamislite taj nepristojan odnos Vlade koji su dio vladajuće većine“, poručuje Mugoša.
Oskar Huter (DPS) smatra da potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj, predlagač zakona naveo diskriminatorsku odredbu zakona, u kojoj poljoprivredne proizvođače stavlja u nepovoljan položaj.
Takođe, Huter je Camaja pitao o tretmanu Vlade prema manjinama u vlasti.
„Kada se formirala Vlada, govorili ste o koalicionom kapacitetu, da li ste zadovoljni kako Vlada tretira manjine i da li sa tim imate ikakav problem?“ upitao je Huter Camaja.
Camaj je kazao dok god se poštuje koalicioni sporazum biće sve u najboljem redu.
"Ako se on ne bude poštovao, mijenjaćemo stranu", odgovorio je Camaj Huteru.
Sonja Milatović (DPS) kritikovala je rad Vlade.
„Šokirao me podatak da je potrošaka korpa dvije hiljade eura, te da svaka deseta porodica može da je priušti, ako to nije alarm, ne znam šta je“, poručuje Milatović.
Dane Marković (PES) je u odgovoru Milatović kazao da im se podrška prepolovila, ali su se plate građanima crne gore učetvorostručile.
Milatović mu je onda kazala da građani znaju koliko im novca ostane 20. u mjesecu.
„I koliki su računi i cijene u marketima. Crna Gora je najskuplja zemlja za život u regionu, nikada se nije živjelo teže nego danas“, odgovorila je Milatović Markoviću.
Andrija Nikolić (DPS) je takođe kritikovao odnos Vlade prema manjinama u većini, na šta mu je Camaj kazao da predstavnici bivše vlasti nisu u prilici da spočitavaju položaj manjina u vlasti, u dijelu 'da li prolaze zakoni i prijedlozi'.
„Sjećam se koliko je ranije trebalo za neke zakone, mislim da je sada realizacija ravnomjernija“, odgovorio mu je Camaj.
Uslijedila je rasprava o tome ko ima riječ, te su iz redova opozicije bili nezadovoljni raspodjelom govornika.
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović (PES) tražio je da se govori o tome šta je tačka dnevnog reda.
„Slušamo o platama, najskupljoj zemlji na svijetu… Budimo fer, izbalansirajmo ovo“, rekao je Pejović.
Miloš Pižurica (PES) smatra da je licemjerno govoriti o tome kako se sada živi, u odnosu na period prije 2020. godine.
„Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je u jednom intervjuu kazao da je malo pažnje posvećivano standardu građana, a isto je kazao i Duško Marković, to su rekli predstavnici bivše vlasti“, dodao je Pižurica.
Poslanik PES je rekao i da 'pričamo o cijenama i uzimamo lubenicu u aprilu za standard povećanja cijena', te da ona nije mjerilo.
„Kad znamo da su u cijelom svijetu povećane cijene“, dodao je Pižurica.
Miodrag Laković (PES) takođe je govorio o tome ko ima pravo prvenstva riječi.
„U zadnjem stavu člana 95. Poslovnika fino piše da predsjedavajući daje riječ po redosljedu prijavljivanja, nema „jedan iz vlasti jedan iz opozicije“. Poslanici koji se prijave ranije, dobiće riječ ranije, mi koji se prijavimo kasnije, imamo pravu na diskusiju u toku sjednice“, rekao je on.
Pretres po tački dnevnog reda Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti je završen, te se prešlo na narednu - Predlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke industrije.
Demokrate su predlagači ovog zakona.
Nikola Rovčanin (Demokrate) kaže da će nasljednici bivših radnika moći da ostvare ovo pravo – podnošenjem zahtjeva.
„Zaposleni će od 1. juna moći da u roku od 90 dana da podnesu zahtjev Ministarstvu poljoprivrede, a oni će morati da do kraja ove godine završne taj upravni postupak, te od 1. januara 2026. isplate iznos od 12 hiljada eura obeštećenja. Obeštećenje je bazirano na ranijoj praksi, kada su u pitanju bili metalci ili rudari“, rekao je Rovčanin i dodao da smatra da je ovo koristan zakon koji "ispravlja nepradvu prema radnicima".
Pravo na naknadu, objašnjava on, imaju zaposleni u drvoprerađivačkim i šumarskim preduzećima u državnom vlasništvu, koja su pošla u stečaj.
„To je zaposleni koji je po uvođenju stečaja, prijevremeno ostvario pravo na penziju; ako je zbog uvođenja stečaja dobio rješenje o prestanju radnog odnosa i nije trenutkom uvođenja stečaj zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca; kao i zaposleni koji nije ostavrio pravo na dobijanje socijalnih otpremnina“, pojasnio je Rovčanin.
Sjednicu možete pratiti uživo na linku ispod.
