Milioni Šveđana dobijaju pamflete sa savjetima kako da se pripreme i nose se sa mogućim ratom ili neočekivanom krizom.
„Ako dođe do rata ili krize“ je uputstvo koje je švedska Vlada posljednji put ažurirala prije šest godina. Stanovništvo sada dobija nova uputstva zbog pogoršane bezbjednosne situacije, prije svega rata u Ukrajini. Nekada pamflet, a sada veličine knjige – duplo je narastao u odnosu na prije šest godina.
Susjedna Finska je objavila onlajn publikaciju kako se „pripremiti za incident ili krizne situacije“. Norvežani su takođe nedavno dobili pamflete u kojima se pozivaju da se spreme i naprave zalihe za sedam dana u slučaju da se dese ekstremni vremenski usovi, rat ili druge prijetnje, prenosi N1.
Finska digitalna brošura, u dijelu koji se odnosi na vojni konflikt, objašnjava kako će se Vlada i predsjednik ponašati u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti dobro pripremljene za odbranu. Za razliku od Švedske i Norveške, vlasti u Helsinkiju su odlučile da svoju brošuru ne štampaju, pošto je zaključeno da bi ukupan broj primjeraka za svako domaćinstvo koštao milione. Pored toga, digitalna verzija može biti mnogo lakše i brže ažurirana.
Uputstvo Norvežanima
„Poslali smo 2,2 miliona štampanih primjeraka, po jedan za svako domaćinstvo u Norveškoj“, rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju pri norveškom Dirketoratu sivilne zaštite (DSB).
Građanima se savjetuje da se obezbijede namirnicama koje mogu dugo da stoje, kao što su konzerve pasulja, energetske pločice i tjestenina. U domaćinstvima treba da imaju i adekvatnu zalihu ljekova, među kojima i tablete joda u slučaju nuklearnog akcidenta.
Oslo je prethodnu verziju sličnog obavještenja građanima poslao 2018. godine, a Kamfjord ističe da su klimatske promjene i ekstremi meteorološki događaji kao što su poplave i odroni uvećali rizik po stanovništvo.
Uputstva Šveđanima
Što se tiče Švedske, ideja o brošuri za pripremu civilne samozaštite nije ništa novo. Prvo izdanje „Ako dođe do rata“ štampano je za vrijeme Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tokom Hladnog rata.
Međutim, jedna poruka je iz sredine brošure došla na početak: „Ako Švedska bude napadnuta od strane druge zemlje, nikada nećemo odustati. Lažne su sve informacije o tome da će otpor prestati“.
Na švedskom spisku se nalaze krompiri, kupus, šargarepe i jaja, uz konzerve bolonjeze sosa i supe od borovnica i šipka. Jedna od najvažnijih preporuka je da se imaju zalihe dovoljne količine hrane i vode za 72 sata.
Uputstvo Fincima
Brošura uključuje uputstva šta bi građani trebalo da rade u određenim scenarijima i poziva ih da budu u stanju da se obrane, makar u prvom trenutku, u slučaju krizne situacije.
Finci se pozivaju da se pripreme na život bez struje i to u zimskim uslovima i na temperaturama dvedeset stepeni ispod nule. Na njihovom spisku obaveznih potrepština su tablete joda, kao i hrana laka za pripremu, hrana za kućne ljubimce i sprave za skladištenje električne energije.
Ilmari Kaiko se pita da li je to praktično baš za sve.
„Gdje sve to čuvati ako imate veliku porodicu koja živi u malom stanu“, pita se on.
Različito shvatanje opasnosti
Ne tako davno Finska i Švedska su bile neutralne države, a njihova infrastruktura i cjelokupni odbrambeni sistem datiraju još ih vremena Hladnog rata, navodi BBC.
Švedski ministar civilne zaštite Karl Oskar Bohlin rekao je prošlog mjeseca da se globalni kontekst promijenio i da informacije koje se distribuiraju domaćinstvima moraju da odražavaju te promjene. Ranije ove godine on je upozorio da je moguć rat u Švedskoj. Ova izjava tumačena je kao poziv za uzbunu zbog ministrovog stava da se obnova sistema „totalne odbrane“ odvija previše sporo.
Zbog dugačke granice koju dijeli s Rusijom i sjećanja na rat sa Sovjetskim savezom tokom Drugog svjetskog rata, Finska je uvijek održavala visok nivo odbrane. Švedska, međutim, je smanjila svoju vojnu infrastrukturi i tek posljednjih godina počela da je obnavlja.
„Iz finske perspektiva, ovo je pomalo čudno. Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok u Švedskoj ljude treba prodrmati kako bi shvatili da to može stvarno da se desi“, rekao je Ilmari Kaiko, profesor studija rata na švedskom Univerzitetu odbrane, inače porijeklom iz Finske.
