Iskustva, evidencija i analiza počinjenih i nastalih šteta u obrazovno-vaspitnim ustanovama ukazala je, kako se navodi, na mjere koje treba preduzeti da bi se doprinijelo planiranju neophodnih aktivnosti u cilju smanjenja pojave vandalizma u školama.
Najviše je šteta na fasadama objekata i bravariji, posebno na objektima na kojima je urađena termoizolaciona demit fasada i postavljena nova bravarija i najčešće je nanose treća lica. Od strane trećih lica često je uništena rasvjeta na objektima u dvorištu škola, kao i video-nadzor.
"Da bismo mogli da predložimo mjere, važno je da razumijemo i prepoznamo da na pojavu vandalizma utiče niz socijalnih, biološko-psiholoških uslova koji u zavisnosti od okolnosti ostvaruju veći ili manji uticaj. Samim tim oblasti na koje se treba uticati su: kulturni obrasci i potkultura, ekonomski faktori i socijalni status, porodica i porodični odnosi, te mediji", ističu u dokumentu.
U skladu sa Zakonom o zaštiti lica i imovine, neophodno je, kako kažu, izraditi planove zaštite obrazovnovaspitnih ustanova, organizovati službe fizičke zaštite.
U Uputstvu se ističe da dežurni nastavnici, vannastavno osoblje (domar, spremačice) moraju posebno da prate tokom radnih dana rizična mjesta, djelove objekta: toaleti, namještaj u učionicama, ograda i zelenilo, fasada, bravarija, rasvjeta.
"Da bi se izazovi od vandalizma preduprijedili u situacijama odlazaka na ekskurziju, izlete, tokom školskih priredbi i događaja od nastavnika se očekuje da: nadgledaju učenike, provjeravaju da li su svi učenici prisutni; sarađuju sa ostalim nastavnicima kako bi učešće i ponašanje učenika bilo pod kontrolom tokom aktivnosti; preduzimaju sve moguće mjere kako bi predvidjeli i smanjili potencijalnerizike; obrate pažnju na to da li se učenici pridržavaju dogovorenih pravila ponašanja", naglašavaju iz Ministarstva.
Časovi odjeljenske zajednice, ostali nastavni predmeti kroz ishode treba da afirmišu vrijednosti očuvanja prostora i sredine, odgovornosti i nenasilja.
Navodi se da u školama treba postaviti/popraviti dvorišne ograde, kapije, druge fizičke prepreke za sprečavanje pristupa vozila, pješaka i slično, kao i ugraditi, modernizovati i dovesti u funkciju, rasvjetu u školskim dvorištima i nepreglednim mjestima u samim ustanovama i oko njih.
Dva puta mjesečno sastaje se školski tim radi analize dostavljenih formulara. Tom prilikom se utvrđuje o kojoj vrsti nasilja je riječ, odnosno na koju vrstu nasilja se sumnja. Takođe, izvor informacija su prijave koje zainteresovani, svjedoci i očevici mogu uputiti Ministarstvu prosvjete na broj telefona 080 777 777..
Na osnovu registrovanih dešavanja u školi, evidencije restitucije i zabilješki razgovora stručne službe s
10 pojedinom djecom zaključuje se o kojoj vrsti nasilja je riječ: vršnjačko nasilje, fizičko nasilje, psihološko nasilje, seksualno nasilje, zanemarivanje, finansijska i materijalna eksploatacija.
Ukoliko se zaključi da je riječ o vršnjačkom nasilju (vrijeđanje, pesničenje, tuče, iznuđivanje novca i sl.), definišu se mjere koje treba preduzeti na nivou škole. Osmišljavaju se i sprovode ciljane i tematske radionice (jačanje odjeljenske kohezije, prihvatanje različitosti, nenasilna komunikacija).
Sve ovo se navodi u Uputstvu školama vezano za podjele odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma koje je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
