"Političari vještački pozicioniraju teme koje nijesu od prioriteti za građane i građanke Crne Gore, probubljujući tako podjele, zbog čega dominira uvjerenje da se država kreće u lošem pravcu, da prihodi građana i građanki nisu bolji, kao i da političke promjene donose talas revanšizma, a što je posebno opasno za veličinu i strukturu društva poput crnogorskog", ocijenjeno je, između ostalog, danas na predstavljanju nalaza istraživanja.
Standard
Ova analiza, rađena na uzorku od 1.007 ispitanika od 1. do 15. oktobra, pokazala je i da postoji rast broja građana koji smatra da se Crna Gora kreće u pogrešnom (sa 21,3 odsto 2020. godina na 26,3 odsto ove), odnosno veoma pogrešnom smjeru (sa 14,2 odsto 2020. godine na 19,6 odsto ove).
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, kazala je da je po podacima „danas nešto manje od trećine onih koji cijene da Crna Gora ide u veoma dobrom ili dobrom pravcu, dok je to prošle godine bilo nešto više od trećine. U ukupnom zbiru, porastao je broj onih koji vjeruju da su tekuća kretanja pogrešna, pa ih je tako danas 45.9 odsto, u odnosu na 35.5 odsto od prošle godine.“
Ona je pojasnila da je mlađa populacija natrosječno nezadovoljna, kao i oni koji se izjašnjavaju kao Albanci, Crnogorci, Bošnjaci, Muslimani i Hrvati, i to je kod tih nacionalnih skupina u najmanjem slučaju oko 60 odsto, dok kod nekih ide i do 75 odsto.
Na drugoj strani, nacionalno opredijeljeni Srbi i oni nižeg obrazovnog nivoa su optimističniji da je dobar pravac kretanja društva.
"Građani i političari imaju različite prioriteta i agende, i ta je diskrepanca veoma vidljiva u onom što političari pozicioniraju kao teme nasuprot onom što građani prepoznaju kao probleme. Naime, građani i građanke su ujedinjeni u brizi za pristojan i dostojanstven život, i izuzev pitanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, sve ostale teme naših političari ne vide bitnim, a upravo te najrangiranije teme političara duboko i opasno dijele društvo. Na primjer, građani i građanke kao najprepoznatljivije teme koje naglašavaju političari navode SPC i temeljni ugovor Vlade i SPC (28.2 odsto), zatim identitetska pitanja (koja uključuju i popis – 17.4 odsto), pa borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (16.8 odsto). Na drugoj strani, njima su centralna pitanja - nezapošljenost (27.1 odsto), borba protiv korupcije (17.7 odsto) i unaprjeđenje životnog standarda (17 odsto), dok ih većinski mnogo manje interesuje priča oko SPC i temeljni ugovor Vlade i SPC, kao i identitetska pitanja", pojasnila je Uljarević i ocijenila da „takva disproporcija političara ukazuje i na njihovu otuđenost od građana i građanki“.
Ona je istakla da natprosječnu podršku uvođenju vjeronauke daju ispitanici preko 65 godina, bez obrazovanja i srpske nacionalnosti, ali i hrvatske manjine. Snažni protivnici su među Crnogorcima, Bošnjacima, Muslimanima i Albancima, kao i među onima koji imaju više ili visoko obrazovanje.
"U posljednjem periodu se dosta govorilo o tome da li imamo na djelu revanšizam ili redovne kadrovske promjene nakon smjene višedecenijske vlasti. Nalazi pokazuju da među građanima i građankama prevladava stav da nova vlast nije ispunila obećanje da neće biti revanšizma prema onima koji ne dijele njihove političke stavove (47.7 odsto), dok je nešto malo više od četvrtine (26.2 osto) vjeruje da je to to obećanje ispunjeno", kazala je Uljarević.
Više od polovine ispitanika (54,4 odsto) odgovorilo je da njihovi mjesečni prihodi nisu dovoljni da se pokriju životni troškovi u toku mjeseca, 31,8 odsto je odgovorilo da jesu, dok 13,8 odsto građana nije željelo da odgovori na ovo pitanje.
U odnosu na prošlu godinu na pitanje kako ispitanici vide svoju budućnost poslije promjene vlasti u Crnoj Gori skoro se duplirao broj onih koji smatraju da je gora nego prije promjene vlasti (2020. tako je odgovorilo 16,7 odsto ispitanika, a ove 32,6 odsto njih).
S druge strane, smanjio se broj onih koji smatraju da je njihova budućnost bolja nego prije promjene vlasti - sa 44,1 odsto prošle godine na 23,4 odsto ove.
Povećan je broj onih koji svoju budućnost vide isto kao i prije promjene vlasti - sa 23,1 odsto lani na 32,7 odsto ove godine.
Sa "ne znam" je odgovorilo 11,3 odsto građana ove godine, a prošle 16,4 odsto njih.
Politika
Građani u najvećem procentu smatraju da su teme kojima se političari dominantno bave, pored ostalog, SPC i temeljni ugovor Vlade i SPC (28,2 odsto), identitetska pitanja - popis (17,4 odsto) i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala (16,8 odsto). S druge strane, ispitanici su ocijenili da su najveći problemi u crnogorskom društvu danas nezaposlenost (27,1 odsto), borba protiv korupcije i organizovanog kriminala (17,7 odsto) i unapređenje životnog standarda (17 odsto).
Na pitanje da li vjeruju da je nova vlast ispunila obećanja da neće biti revanšizma prema onima koji ne dijele njihove političke stavove odrično je odgovorilo 47,7 odsto ispitanika, dok je identičan postotak onih koji smatraju da Vlada to obećanje jeste isputnila i onih koji ne znaju - 26,2 odsto.
Prošle godine je u istraživanju CGO na pitanje da li vjeruju novim vlastima da neće biti revanšizma prema onima koji ne dijele njihove političke stavove potvrdno odgovorilo 37,5 odsto, odrično30,8 odsto, a sa ne znam 31,7 odsto.
Cetinje
Najveći procenat ispitanika smatra da su Vlada i premijer Zdravko Krivokapić odgovorni što je došlo do eskalacije krize 5. septembra na Cetinju (22,8 odsto), na drugom mjestu je predsjednik države sa 22 odsto, dok je 18,6 odsto odgovorilo da ne zna ili odbija da odgovori na to pitanje.
Da su odgovorni ekstremisti sa obje strane smatra 14,5 odsto, da je to opozicija 9,8 odsto, vladajuće partije (Demokratski front, Demokrate i URA) 6,5 odsto, dok odgovornim SPC smatra 5,8 odsto.
Na pitanje kako ocjenjuju postupanje Vlade za vrijeme događaja 5. septembra na Cetinju 42,2 odsto je odgovorilo da je Vlada dala prioritet vjerskim pravima jedne vjerske zajednice.
Oko 30 odsto smatra da je Vlada našla balans u obezbjeđenju vjerskih prava i sloboda okupljanja, ne zna ili odbija da odgovori 23,2 odsto, dok 4,2 odsto ispitanika smatra da je Vlada dala prioritet slobodi okupljanja građana.
Na pitanje što je Vlada trebalo da uradi prilikom događaja 5. septembra na Cetinju 30,4 odsto građana odgovorilo je da se po svaku cijenu ustoliči mitropilit Joankije, dok 25,3 odsto smatra da je trebalo da se zabrani i ustoličenje i protesti.
Oko 22 odsto smatra da je Vlada trebalo da se dogovori sa SPC odlaganje ustoličenja dok se tenzije oko tog pitanja ne smanje, dok je oko 21 odsto građana odgovorilo da ne zna ili odbija da odgovori.
