Sutkinja Vesna Kovačević danas je na suđenju bivšem predsjedniku Opštine Ulcinj Ljoru Nrekiću, nekadašnjem predsjedniku Skupštine tog grada Iliru Čapuniju i još četiri osobe konstatovala da iz Skupštine Crne Gore nije odgovoreno na brojne dopise Specijalnog tužilaštva i Višeg suda.
Specijalna tužiteljka Sanja Jovićević je precizirala da je poslednji treći zahtjev za skidanje imuniteta Čapuniju poslala 11. februara direktno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću.
U dopisu je pojasnila da se suđenja protiv Nrekića i ostalih u kontinuitetu odlažu već skoro godinu zbog nepostupanja Skupštine po zahtjevu Specijalnog tužilaštva.
Tužiteljka Jovićević je podsjetila da je prvi zahtjev Skupštini uputila 26. februara prošle godine.
Poslije osam mjeseci ćutanja Parlamenta, ona je 21. oktobra 2024. godine poslala urgenciju.
Nedjelju prije slanja urgencije, sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je 16. oktobra prošle godine takođe zatražila od Skupštine da se Čapuniju skine imunitet kako bi se krivični postupak aktivirao.
Optuženi Čapuni istakao je da on ne može da utiče na rješavanje ovog problema. - Jedva čekam da se to okonča – kazao je Čapuni. Optuženi Čapuni je poslanički mandat dobio 22. novembra 2023. Godine, nakon podizanja optužnice i početka suđenja.
Skupština Crne Gore je tada verifikovala poslanički mandat Albanske alijanse Ilir Čapuniju, potpredsjedniku Force.
U Ustavu Crne Gore navodi se da svaki poslanik ima imunitet na osnovu kojeg „ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije“.
- Protiv poslanika ne može se pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora – precizira se u članu 86 i dodaje da isti imunitet uživaju još predsjednik države, predsjednik i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, te vrhovni državni tužilac.
Prema skupštinskoj proceduri, ukidanje imuniteta poslaniku crnogorskog parlamenta počinje u kabinetu njegovog predsjednika, u ovom slučaju Mandića. Nakon što ga predsjednik Skupštine odobri, zahtjev se dalje upućuje Administrativnom odboru koji saziva sjednicu na kojoj podnosilac zahtjeva – u ovom slučaju VDT - obrazlaže zahtjev za skidanje imuniteta.
Pored Nrekića i Čapunija, 15. novembra 2021. godine optužnica je podignuta i protiv sekretara za budžet i finansije Seada Osmanovića, bivšeg sekretara za komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Mustafe Gorana, načelnika Službe za zaštitu i spašavanje Saubiha Mehmetija i sekretara Komunalne policije Milazima Mustafe.
Njima se na teret stavlja krivično djelo nesavjesnog rada u službi.
Odbrane optuženih u ovom predmetu iznijete su 16. Juna 2023. Godine, 19 mjeseci nakon podizanja optužnice što zbog bolesti okrivljenih tako I bog promjene postupajućeg sudije ali razmatranja predloga za sporazumno priznanje krivice koji su ponudili neki optuženi.
Nrekić i Čapuni su prilikom iznošenja odbrane negirali zloupotrebu položaja pojašnjavajući da sva lica koja su prema ocjeni Tužilaštva nezakonito zaposlena su i ranije obavljali iste poslove kod bivšeg predsjdnika Opštine Ulcinj, Nazifa Cungua i Fatmira Đeke po ugovoru o djelu.
Odbrana optuženih tada je pred sudom iznijela podatak da je nova vlast za tri po godine zaposlila 12.000 osoba po ugovoru o djelu.
- U zadnjih četiri mjeseca je zapošljeno 6.500 po ugovoru o djelu u raznim preduzećima koja drži sadašnja vlast u Crnoj Gori. Za to niko nije krivično procesuiran. Čak je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao da će biti partijskog zapošljavanja nakon lokalnih izbora u Podgorici. Kada je Ljoro Nrekić kazao da je partijski zaposlio neke ljude digla se kuka i motika. Dakle, pravda nije jednaka za sve - istakao je tada advokat Zoran Piperović.
Prema navodima optužnice, Nrekić se tereti da je od 31. januara do 30. novembra 2020. godine u Ulcinju kao službeno lice i i javni funkcioner predsjednik Opštine, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja pribavio drugima korist i teže povrijedio prava drugih na način što je bez objavljivanja oglasa sprovođenja postupka za popunu radnih mjesta i bez pribavljenog pozitivnog mišljenja i saglasnosti Ministarstva finansija za nova zapošljavanja nezakonito zaključivao ugovore o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa 14 lica radi obavljanja određenih poslova.
