Skupština je obavezala Vladu da u roku do 20 dana dostavi izvještaj o tome šta je urađeno uoči i tokom vanrednog stanja. Ukidanje vanrednog stanja predložio je Savjet za odbranu i bezbjednost.
Prethodno je Koordinacioni tim za upravljanje u vanrednim situacijama ocijenio da su prestale okolnosti zbog kojih je proglašeno vanredno stanje. Odluku o ukidanju vanrednog stanja crnogorski parlament je donio na vanrednoj sjednici.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je da će Skupština dobiti detaljan Izvještaj na osnovu kojeg će se otvoriti rasprava koja se mora temeljiti na pažljivoj analizi.
„Treba sagledati na koji način se sistem mora normativno unaprediti i kako koordinirati djelovanje na terenu“, kazao je on na skupštinskom vanrednom plenumu.
Vujanović je zahvalio domaćim i stranim donatorima na pomoći, zemljama članicima NATO-a i građanima, „koji su u vanrednim situacijama dobro reagovali“.
Poslanik Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović ocijenio je da je uvođenje vanrednog stanja bilo pravi potez i podsjetio da je Crnu Goru zadesio najteži talas nepogoda u ovom vijeku.
„Vanredno stanje je uvedeno nakon drugog hladnog talasa kada su u blokadi bili gradovi, tako da je to bio pravovremen potez. U istom razdoblju vanredno stanje su proglasile i zemlje iz regiona“, kazao je on.
Šef poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije Borislav Banović kazao je da parlament mora detaljno da analizira reakciju države u vanrednom stanju.
„Dogovorili smo se da u narednih 20 dobijemo odgovor od Vlade kako se reagovalo i šta je moglo da bude bolje. Skupština mora da detaljno analizira kako je država reagovala u vanrednom stanju“, rekao je on.
Miloje Pupović iz Socijalističke narodne partije smatra da država nije odgvorila kako su građani od nje očekivali.
„Svi smo vidjeli gdje smo, ovo je naša slika opremljenosti i organizovanosti. Nijesmo imali spreman i brz odgovor, iako smo na vrijeme obaviješteni šta nam se sprema, nijesu na vrijeme zatvoreni puteva i sistem je kolabirao“, kazao je Pupović.
On je naveo da herojstva i spektakularne helikopterske akcije, prikazivane u medijima, vrijeđaju intilegenciju.
Goran Danilović iz Nove srpske demokratije smatra da se država mora bolje pripremiti sa sledeće vremenske nerpilike i da se iz ovog nevremena mora izvući nauk.
On smatra da se mora napraviti posebna inžinjerska jedinica u Vojsci, koja će biti spremna „da pomogne kada bude teško“.
„Sa Gazelama se na sprječava vanredno stanje, lokalno stanovništvo spasilo je više ljudi od njih. Helikoptere ne treba da nam šalju Slovenija i Grčka, treba da se zadužimo 15 miliona EUR i kupimo tri nova helikoptera“,naveo je Danilović.
Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović ocijenio je da je Nacionalna strategija za vanredne okolnosti "mrtvo slovo na papiru",
navodeći da je Sektor za vanredne situacije radio sa mnogo nedostataka i da nije blagovremeno reagovao.
„Oprema i novac koje smo dali Sektoru su neadekvatni za naše uslove, kao država nijesmo spremni za buduće hazarde“, precizirao je on.
Predsjednik kluba albanskih partija Vaselj Siništaj kazao je da nadležni organi moraju voditi voditi računa da se spremnije dočeka zima,“ posebno ako Hidrometeorolški zavod na vrijeme najavi talas hladnoće“.
On smatra da je ubuduće potrebno obezbijediti veći budžet kako bi građani i njihvoa imnovina bili bolje zaštićeni.
„Negativna je praksa da 'očisti onaj kome si dao glas', treba prestati sa tim, jer svi građani plaćaju porez državi, a ne partijama“, naveo je Siništaj.
Kemal Purišić iz Bošnjačke stranke smatra da je vanredno stanje trebalo proglasiti 3. februara, jer su okolnosti zahtijevale adekvatnu reakciju države.
On je kazao da su nadležni organi dobro radili, „bez obzira na zakašnjenje“.
„To je doprinijelo da se poprave prilike u ugroženim područjima, a štete bi bile manje da se ranije proglasilo vanredno stanje“, naveo je Purišić.
On smatra da su se "centralni organi pokrenuli" tek kada je pao snijeg u Podgorici.
„Iako se ukida vanredno stanje na sjeveru je siatuacija i dalje loše, pogotovo u selima. Možemo ukinuto vanredno stanje ali država ne treba da prestane da pomaže tim sredinama“, kazao je Purišić.
