Legitimna je tužba koju je bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović podnio Osnovnom sudu protiv Agencije za sprečavanje korupcije i to pravo mu nikako ne treba osporavati, a institucije se prema ovom slučaju moraju odnijeti na najodgovorniji, utemeljen i zakonit način.
26
Ovo su opšte ocjene političkog analitičara Srđana Perića i advokata Veselina Radulovića, koji su za Pobjedu komentarisali to što je Đukanovićev pravni tim nedavno tužio Agenciju za sprečavanje pranja novca zbog povrede prava ličnosti, a nakon što je ta institucije utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
Sagovornici Pobjede saglasni su u ocjeni da rad Agencije u prethodnom periodu nije bio reprezentativan, odnosno da je bio selektivan, što se mahom ogledalo kroz „proganjanje“ opozicije i kritičara režima, te da je sada dijelu javnosti teško da povjeruje u objektivnost njenog djelovanja i da i u ovom slučaju ne vidi slično postupanje.
I Perić i Radulović smatraju da će se profesionalnost ASK-a najbolje vidjeti u budućnosti, uz konstataciju da to prije svega znači da poštovanje zakona mora biti obaveza svih aktera na crnogorskoj javnoj sceni.
Đukanovićeva tužba protiv Agencije, po ocjeni advokata Radulovića, može se tumačiti i kao svojevrstan dokaz njegovog povjerenja u pravosudne institucije.
- Ne vidim ništa sporno u tome što Đukanović iskazuje povjerenje u institucije sistema i što je pokrenuo pomenuti spor. Očekujem da se i ovdje, kao i u drugim sporovima, poštuje zakon - kazao je Radulović.
On smatra da komentari koji se proteklih dana čuju u javnosti, a koji se odnose na to da Đukanović tužbom u stvari pokušava izvršiti neku vrstu pritiska na ASK, nijesu validni.
- Agencija za sprečavanje korupcije treba da radi svoj posao u skladu sa zakonom i ne znam zašto bi se bilo čija tužba prema toj instituciji tumačila kao pritisak zbog odluke koju je donijela u određenom trenutku. Očekujem da se sud prema pomenutoj tužbi odnese odgovorno, odnosno da poštuje zakon – kazao je Radulović.
S druge strane, Perić kaže da je veoma važna borba protiv prakse vlastodržaca da se pred onima koji bi trebalo da ih kontrolišu oni ponašaju prilično opušteno.
- Dakle, imamo situaciju da bivši visoki državni funkcioner tuži ASK i traži odštetu i to je pravna dimenzija. Međutim, ono što bode oči kod naših funkcionera jeste da su oni svoj politički kredit gradili na tome da su skromni i da dijele sudbinu građana, a to se ne pokazuje tačnim u realnosti. Prisjetimo se priča o starim automobilima i džemperima. Sada vidimo da to, ne samo da je daleko od ovog trenutka, već i od realnosti. Ne zaboravimo da su bivši predsjednik i njegovo najbliže okruženje izgradili poslovne imperije ogromnih gabarita za crnogorske prilike i to u periodu dok je on bio vlast. Da apsurd bude najveći, iznos o kojem se ovdje govori je za njega simboličan – smatra Perić.
On naglašava da je za nas značajnije to kako smo došli do toga da se tokom vlasti dođe do takvog razvojnog puta, odnosno „od izrazite skromnosti do situacije da je petocifren iznos mali u odnosu na ukupno bogatstvo bivšeg predsjednika države“.
U konkretnom slučaju, Perić ističe da je ASK „dizajnirana“ za vrijeme prethodne vlasti i da ona sama po sebi nema sva ovlašćenja koja su joj u zakonodavnom smislu mogla biti data.
- Naravno da treba da se ispitaju svi navodi u vezi sa ponašanjem ranijeg predsjednika, odnosno premijera, ali isti aršin treba da bude primijenjen i na aktuelnu vlast. Poenta je da institucije štite građane od onih koji su vlast. To nije ni lak ni jednostavan zadatak, posebno ne u malobrojnoj zajednici gdje je velika isprepletanost ličnih poznanstava, a gdje izvršna vlast uvijek, pa i sada, ima neprimjereno veliku moć u odnosu na sudsku i zakonodavnu – upozorio je Perić.
Ipak, kako je naveo, tim putem se mora krenuti ako želimo da zakon zaživi u punom kapacitetu i ako želimo državu koja je snažnija od njenog funkcionera, sadašnjeg ili bivšeg.
Podsjećamo, u tužbi koju je Đukanović podnio od države Crne Gore se traži naknada štete zbog povrede prava ličnosti u iznosu od pet hiljada eura zbog odluke ASK-a kojom je utvrđeno da je kao javni funkcioner prekršio član 25, stav 2, alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije jer Agenciji, u toku 2019. godine, nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u slučaju promjene iz izvještaja, koja se odnose na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku i time nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura koji je kao uvećanje imovine bio dužan da prijavi.
