Globalna temperatura raste i Zemlja je od početka industrijske revolucije toplija za 1,1 stepen C. Bez radikalnog smanjenja emisije štetnih gasova, planeta će ostati na putu da do 2030. bude toplija za tri stepena.
Iz Ujedinjenih nacija su upozorili da nisu kredibilna obećanja za zaštitu okoline, tj. za sprječavanje rasta temperature iznad 1,5 stepeni na predindustrijskom nivou.
U britanskom meteorološkom servisu su napomenuli da su sniježni Božići bili češći u 18. i 19. vijeku. Podsjetili su da su klimatske promjene uzrokovale rast temperatura i iznad kopna i iznad mora, što smanjuje izglede za sniježni Božić. Ukazali su na to da su posljednjih osam godina bile najtoplije ikada.
Manje snijega na Pirinejima i Alpama
Da li će Božić u Evropi biti pod snijegom zavisi od toga gdje ko živi. Na pojedinim mjestima, kao što su Alpi ili Skandinavija, snijeg je uobičajen. Očekuje se da će snijega tokom ovog božića i dalje biti, ali u to se ne može potpuno vjerovati.
Naučnici predviđaju da će se na Pirinejima u sljedećih 50 godina desiti znatno smanjenje visine snijega. Prema istraživanju iz prošle godine objavljenom u časopisu Hidrology and Earth System Sciences, broj sniježnih dana na Alpama će se do 2100. prepoloviti ako emisije staklene bašte ostanu visoke.
Planine na 2.500 metara će ostati bez 76 sniježnih dana, što je skoro tri mjeseca. Područja ispod 500 metara nadmorske visine godišnje će imati samo pet sniježnih dana.
No, postoji mogućnost da se ovo spriječi. Ako bi se emisije štetnih gasova smanjile u količini koja je utvrđena Pariskim sporazumom, na Alpama bi se sačuvalo 80 sniježnih dana.
Snijeg u krajevima s umjerenijom temperaturom
U područjima na kojima je temperatura uobičajeno nešto umjerenija, kao što su djelovi Velike Britanije, Francuske, Italije ili Njemačke, vjerovatnoća za snijeg se smanjuje. Kada je temperatura iznad nula stepeni, zimi najčešće pada kiša. Prema istraživanju iz 2020., Velika Britanija bi do kraja ovog vijeka mogla ostati bez snijega. Vjerovatnoća sniježnog Božića u posljednjih deset godina smanjila se i u Njemačkoj.
"Vremenske prognoze iz 70-ih godina pokazivale su da postoji mogućnost da Božić svake tri ili četiri godine bude pod snijegom ili bar da temperature budu niske", izjavio je za Inside Climate News Peter Hoffman iz njemačkog Instituta za istraživanje klimatskih uticaja Potsdam.
Ukazao je da je sada izgledno da Božić svakih pet ili osam godina bude pod snijegom.
Uticaj klimatskih promjena na zimske oluje
Kompleksan je odgovor na pitanje da li će klimatske promjene učiniti zimske oluje više intenzivnim. Na više od 60 mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama postoji manja mogućnost za sniježni Božić, u odnosu na period od 1981. do 2010.
Međutim, na 31 mjestu povećala se mogućnost za sniježni Božić. Razlog za to jeste što klimatske promjene povećavaju izglede za snijeg u velikim količinama.
U toplijim djelovima svijeta je više vlage koja doprinosi kiši ili snijegu. Zbog toga klimatske promjene poplave čine učestalijima. No, kada su temperature niže, onda veća vlaga znači intenzivne sniježne padavine. Primjera radi, sniježna oluja u SAD-u nazvana Snowmageddon 2010. je povezana s visokim temperaturama iznad Atlantskog okeana.
Klimatske promjene mijenjaju vremenske obrasce na način koji se još ne može u potpunosti shvatiti. Vjerovatno je da će sniježni Božići postati prošlost na područjima s blažom klimom. No, zimske oluje bi mogle postati opasnije, prenosi Euronews.
