Raičević je istakla da su dobili samo hrpu obećanja na Međunarodni dan borbe protiv nasilja.
Ne damo da ona budu zaboravljena samo zato što je kampanja prošla i projekti se završili. Poštujemo podjelu vlasti i podržavamo nezavisnost pravosuđa i nijesmo ovdje zbog pojedinačnih presuda, već zato što iza njih stoji sistem koji onemogućava zaštitu i pristup pravdi, koji živote žena ne čuva i ne vrednuje - poručila je Raičević.
Rezultat takvog sistema je, podvlači, i ovakva presuda.
Ovdje smo baš zbog toga sto ne zelimo da se pravda uzima u svoje ruke, kao što su to morala Zimritina braća kojima je zbog toga i suđeno, već da tražimo da država preuzme odgovornost i reformiše sistem koji očigledno ne valja - istakla je Raičević.
Kazala je da se okupljeni zalažu vjeruju u vladavinu prava, ali i da smatraju da je sud zadnja linija odbrane prava žrtava, pa kad i ta odbrana izostane, prestaje momenat za ćutanje i čekanje i dolazi vijeme za protest i djelovanje.
“To vrijeme je sad”, poručila je Raičević.
Lista zahtjeva
U pismu sa zahtjevima koje dostavljaju premijeru Milojku Spajiću naveli su da je nedavna odluka Višeg suda u predmetu ubistva Zimrite Nerde povod današnjih građanskih protesta, ali da je uzrok ovakvog odgovora na nasilje mnogo dublji.
“U pitanju je strukturna diskriminacija žena i manjak političke volje i spremnosti države da efikasno prevenira nasilje i da osigura zaštitu žrtava, uprkos preuzetim međunarodnim obavezama. Još jednom Vas podsjećamo da se danas navršava dvije godine i 76 dana od ubistva Šejle Bakije (19). Sudski postupak protiv Ilira Đokaja još nije završen, do danas nije utvrđena odgovorost predstavnika/ca institucija koji su napravili propuste u ovim i drugim slučajevima femicide”, ukazali su ogorčeni građani u pismu upućenom premijeru Spajiću.
Poručili su da ne žele da žive u društvu naučene bespomoćnosti institucija odgovornih za sprječavanje nasilja.
"Zahtijevamo efikasan i proaktivan sistem koji ce spriječiti nasilje i zaštititi žrtve! Za njegovo uspostavljanje je potrebna jasna politička volja, posvećenost - koju očekujemo od Vas i ostalih predstavnika Vlade Crne Gore. Mi znamo kako do takvog sistema i nećemo odustati dok ga država ne uspostavi", podvukli su u zahtjevima.
Stoga su ponovili ranije zahtjeve tražeći da se sazove tematska sjednica na kojoj će predstaviti ključne manjkavosti postojećeg sistema sprječavanja i zaštite od nasilja, kao i konkretne prijedloge za unaprjeđenje stanja.
“Tražimo od Vlade Crne Gore da: uspostavi nacionalno tijelo za koordinaciju i sprovođenje politika i mjera za sprječavanje i borbu protiv svih vidova nasilja obuhvaćenih Konvencijom Savjeta Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), koji će prava i najbolji interes žrtava smjestiti u središte svih mjera i koje će se oslanjati na stručnost i iskustvo specijalističkih ženskih nevladinin organizacija.
Tražim da ojača nadležnost ranije uspostavljenog Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici, kao nezavisnog mehanizma za nadzor i procjenu rada svih nadležnih institucija koje su ukljućene u sistem borbe protiv nasilja, u cilju efikasne zaštite žrtava, okončanja nekažnjivosti službenika koji ne izvršavaju svoje dužnosti u slučajevima nasilja u porodici i izgradnje povjerenja u rad državnih institucija”, istakli su u zahtjevima.
Od Vlade traže i da osigura kontinuiranu superviziju slučajeva i djelotvoran sistem odgovornosti unutar svih institucija koje su uključene u sistem borbe protiv nasilja, da osigura da se dovrši rad na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i krivičnog zakonodavstva i razmotri način da se ono dodato unaprijedi mjerama protiv femicida, digitalnog nasilja i rodno zasnovanog govora mržnje - što je, kako su istakli, dijelom obećano u Spajićevom ekspozeu.
Tražimo da se integrišu preporuke GREVIO i ženskih nevladinih organizacija, i dostavi Skupštini na konačno usvajanje. Osigura uslove za specijalizaciju službenika i formiranje stručnih timova u institucijama koje rade na sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Tražimo da osmisli i pokrene programe za reintegraciju žrtava nasilja, poput socijalnog stanovanja, programa za stručno osposobljavanje, zapošljavanje i servise za podršku i brigu o djeci u saradnji sa lokalnim samoupravama i specijalizovanim nevladinim organizacijama - naveli su u zahtjevima.
Naglasili su da je posebnu pažnju potrebno posvetiti ranjivim grupama žrtava, posebno kada su izložene riziku od višestruke diskriminacije.
“Tražimo da obezbijedi odgovarajuće ljudske i finansijske resurse za sprovođenje svih mjera, politika i zakonodavstva usmjerenog na sprječavanje i suzbijanje nasilja nad ženama, da osigura političku podršku i održivost specjialističkim ženskim nevladinim organizacijama i odgovarajući sistem licenciranja servisa koji će im omogućiti nesmetan rad u skladu sa principima nezavisnosti, poverljivosti i odgovornosti prema korisnicama”, dodali su u zahtjevima.
Od Vlade traže da preduzme mjere za promociju načela rodne ravnopravnosti, nestereotipnih rodnih uloga, uzajamnog poštovanja i nenasilnog rješavanja sukoba, te poručuju da jeinformacije za prevenciju svih oblika rodno zasnovanog nasilja potrebno uvesti u formalne planove i programe na svim nivoima obrazovanja.
Okupljeni su poručili da će se ponovo okupiti ako ubrzo ne dobiju odgovore na ove zahtjeve.
