Kulturno dobro, lokalitet Doljani, nalazi se u prigradskom naselju Zlatica, oko četiri kilometra od centra Podgorice. Ograđeno je niskom metalnom ogradom sa kapijom na kojoj se nalazi katanac i ne može se ući u dvorište, a budući da su uz ogradu posađene masline, pogled s puta je ograničen.
Promjene
U prijavi Komunalnoj inspekciji, grupa građana navodi da se na pomenutom lokalitetu dešavaju promjene.
"Na samom prilazu je ograda i lanac, a unutar prostora se nalaze ostaci kioska, iznad nekadašnjeg oltara postavljena je tenda sa likom nekog od svetaca, i ova lokacija se, po nezvaničnim informacijama, koristi od strane Crkve Srbije u Crnoj Gori. Nekih 50 metara od kapije nalazi se kuća sagrađena od starog kamenja (takođe su nezvanične procjene da je ovo kamenje uzeto sa same bazilike). Ova kuća povezana je sa lokacijom na kojoj je bazilika. U njenom dvorištu se nalaze razbacane gomile starog kamenja. Na prvi pogled veoma sličnog onom sa bazilike", navodi se u prijavi grupe građana, koja je prekjuče obišla lokaciju.
Oni navode i da se na Gugl mapama ova lokacija pominje kao srednjevjekovna srpska crkva.
Ekipa Pobjede obišla je juče u popodnevnim časovima ostatke ranohrišćanske crkve u Doljanima i uvjerila se da postoji tenda na ostacima trobrodne bazilike, ali i da nijedan stub nije ugrozio strukturu ovog spomenika kulture. Prema riječima mati Evgenije, nastojiteljice manastira, tenda stoji tu već nekoliko godina i ima zaštitnu ulogu, a rađena je prema projektu arhitektice Katarine Nikolić.
Metalna konstrukcija za nadstrešnicu nad trikonhalnom crkvom se pominje i u Elaboratu o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra „Doljani – Zlatica“ iz juna 2014. godine. Iako je u to vrijeme naglašeno da je podignuta bez saglasnosti nadležne službe, navodi se i da doprinosi zaštiti osnovnog prostora crkve.
Kamenje koje se nalazi sa strana je dio stare zidne ograde koja je obrušena kad je tim arheologa na tom lokalitetu vršio istraživanja. Budući da je oronuo, umjesto zida je postavljena metalna ograda, dio kamena je zatečen oko kuće i prebačen je na gomilu. Postoji mogućnost, smatra nastojiteljica Evgenija, da nije baš svaki kamen sa ograde, već da u gomili postoji i kamenje koje je nekad bilo dio crkve.
Ostaće zaključano
Dozvola za dogradnju konaka je, prema riječima nastojiteljice Evgenije, dobijena 2017. godine. Na postojeću je kuću dograđen sprat, i nakon toga je i Evgenija uselila. Prije toga je, kako je sama rekla, godinama živjela u prikolici, potom u kolibi pored.
Projekat za konake je, prema njenim riječima, radilo Ministarstvo kulture, arhitektica je bila Katarina Nikolić, a finansijski dio je pokrila Mitropolija, koja ima upravu nad ovim kulturnim dobrom. Još je tada Evgenija u izjavi za Vijesti komentarisala da su se nadali novčanoj podršci od Opštine, ali da je nisu dobili.
Prema riječima nastojateljice, u 20 godina, koliko je manastir njena briga, niko nije ništa dirao na spomenicima. Radova na lokalitetu, u šta se ekipa Pobjede uvjerila, trenutno nema.
Kad je katanac u pitanju, mati Evgenija je novinarima Pobjede rekla da je tu silom prilika zbog zlonamjernika koji su upadali u dvorište crkve. Uz izvinjenje i dobronamjernicima, i mještanima koji se bune, ali i novinarima koji su posjetili lokalitet, za sada će, sve su prilike, ostati zaključano.
U listu nepokretnosti u koji je Pobjeda imala uvid piše da su parcele na kojima je kulturno dobro državna svojina Opštine Podgorica, ali da od 2015. postoji zahtjev za promjenom vlasništva. U listu nije navedeno ko ta prava potražuje.
Sarkofag je pretrpio dodatna oštećenja
Elaborat o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra „Doljani – Zlatica“ iz juna 2014. godine, u odjeljku u kome se opisuje stanje objekta, ističe da je zaštićena okolina u lošem stanju zbog nekontrolisane i neplanske gradnje koja devalvira kulturne vrijednosti dobra i limitira mogućnosti njegove valorizacije.
Takođe je sporan i prilaz lokaciji. S druge strane, niska metalna ograda i zasadi maslina vizuelno odvajaju zonu kulturnog dobra od objekata u kontakt zoni. Ostaci arhitekture sakralnih objekata su u vrijeme izrade elaborata bili stabilni i u dobrom stanju, nijesu registrovane devastacije osim kad je u pitanju sarkofag koji se najprije nalazio u trolisnoj crkvi, a zatim premješten u baziliku. U toku transfera je oštećen i Ministarstvo je dalo oglas da se neko prijavi za rekonstrukciju, te izdvojilo značajna sredstva, no do realizacije tog projekta nikad nije došlo. U međuvremenu je, prema riječima nastojiteljice manastira, mati Evgenije, sarkofag pretrpio dodatna oštećenja.
