Uprkos novim pasošima koji su nagovijestili da će većina Srba ove godine poželjeti da vidi malo svijeta, turističke radnike prijatno začuđuje broj građana Srbije koji su došli u Crnu Goru.
- Strahovali smo da će Srbi ove godine mimoići Crnu Goru i da će izbarati Grčku, Španiju, Tursku, Egipat, učinili smo sve da snizimo cijene i poboljšamo kvalitet usluge, ali smo i pored toga iznenađeni dobrom posjetom iz Srbije - kaže Žarko Radulović, direktor Crnogorskog turističkog udruženja.
I ruski jezik domaći je na crnogorskom primorju. Nema podataka koliko je „baćuški“ na ljetovanju u Crnoj Gori, ali ruske agencije procjenjuju da je Srba i Rusa dvije trećine od ukupnog broja stranaca. Ali, znatan broj Rusa (kao i Srba) je u stanovima i kućama svojih rođaka i prijatelja, što nervira crnogorske hotelijere koji smatraju da to šteti turizmu.
Zvanični podaci turističkih organizacija potvrđuju procenu zaposlenih u turizmu koji tvrde da se po plažama i restoranima najviše čuje srpski. U Budvi, gde se trenutno odmara 50.762 gosta (što je za jedan odsto više nego lane) 48.051 gost je stranac. Najviše ih je smješteno u domaćinstvima (34.201), pa u hotelima (12.782) dok u kampovima (470) i odmaralištima (598) - nema nijednog domaćeg!
Sličan odnos je i u Herceh Novom, omiljenom ljetovalištu Srba. Od 17.437 gostiju, 15.049 su - stranci, koji, takođe, kao i u Budvi, više vole privatni smeštaj (9.896). U malobrojnim hotelima hercegnovske rivijere su se smjestila 2.474 gosta, u odmaralištima 2012, i kampovima 667.
Koliko tačno ima građana Srbije, međutim, nijedna turistička organizacija ne zna, jer su podvedeni pod rubriku „stranci“. Puni vozovi na relaciji Beograd-Bar i jagma za kartom, kao i krcati autobosi i granični prelazi, kazuju da Crna Gora nije destinacija izašla iz mode. Da li je to zbog susjedstva, srodničkih i prijateljskih odnosa, zbog vlasništva nekretnina ili povoljnih aranžmana i čistog mora, tek „stranci“ iz Srbije preplavili su primorje, konstatuje beogradski dnevnik
