Zamjenik predsjednika Nove srpske demokratije Goran Danilović ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da je uvođenje srpskog jezika kao drugog službenog jezika ključni uslov opozicije da bi ona glasala ustavne promjene u oblasti pravosuđa.
- Srpski jezik nikada ništa u Crnoj Gori nije srušio nego je gradio Crnu Goru i njenu pismenost. Zahtjev da srpski bude službeni uz crnogorski jezik nikako ne može nauditi konceptu Crne Gore kao građanske države. O svemu možemo pregovarati i dogovarati se ali oko srpskog kao službenog nema pregovora, rekao je Danilović za Portal Analitika. Zamjenik predsjednika Nove je iskazao spremnost opozicije da u budućim pregovorima revidira ili ublaži ostale uslove za glasanje o ustavnim promjenama.
- Mislim da u kompromisu i u pregovorima, ukoliko hoćemo da jedni druge uvažimo, da je neophodno da se pojedini zahtjevi revidiraju ili ublaže, kaže Danilović.
Opozicija je ranije saopštila da postoje četiri uslova za glasanje o ustavnim promjenama: uvođenje trobojke kao narodne zastave, uvođenje srpskog kao službenog jezika, skraćivanje himne za dvije strofe i da pravo nacionalnih manjina mogu samo koristiti nacionalne zajednice kojih je manje od 15 odsto.Pokret za promjene je dodao još dva zahtjeva i to smjene čelnica pravosuđa Vesne Medenice i Ranke Čarapić.
Premijer Igor Lukšić je za 3. maj zakazao novu rundu pregovora sa opozicijom o ustavnim promjenama.
ANALITIKA: Rekli ste da ste blagi optimista kada je u pitanju nastavak pregovora vlasti i opozicije o ustavnim promjenama. U kojoj mjeri stav predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da je za tu partiju neprihvatljivo mijenjanje himne i naziva jezika, može uticati na buduće pregovore?
DANILOVIĆ: Rekao sam da je, ukoliko postoji politička volja., moguće napraviti dogovor. Sporazum je moguće npraviti prije zadatih rokova. Ali, iskreno nijesan siguran da je da volja evidenta i da će taj posao biti lak. Čini mi se da se nepotrebno pregovara oko nekih stvari koje bi trebalo da se podrazumijevaju.
Ono što je ključno, jeste da opozicija traži da se prestane sa diskriminisanjem najveće jezičke zajednice. Taj zahtjev ne bi trebalo da pravi smetnju parlamentarnoj većini jer je to i njihov interes, koliko i naš. Opozicija nema zahtjev da se ruši državno - pravni status jer smo svjesni da je tako nešto moguće samo uz volju i saglasnost naroda i na ustavan način kroz referendum. Ali, potpuno je jasno da je naš zahtjev o iskorjenjivanju diskriminacije najveće jezičke zajednice opravdan i da je on fonu zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda dominatnog dijela stanovništva koje govori srpskim jezikom. To ne pripada jednoj nacionalnoj zajednici već je višenacionalno.
ANALITIKA: Uvođenje srpskog jezika kao drugog službenog moguće samo kroz izmjene Ustava tačno definisanom procedurom: prvo dvotrećinskom većinom u parlamentu a potom i tropetinskom većinom svih birača na referendumu. Međutim, Nova je izašla sa idejom da je to moguće i kroz dopune Ustava….
DANILOVIĆ: I ovdje ću ponoviti stav da je važna politička volja i onda ništa neće biti poteškoća. Kao što znate, postoje mnogi članovi Ustava koje je moguće promijeniti samo dvotrećinskom većinom. Takođe, mi smatramo da je članove na koje se odnose naši uslovi moguće promijeniti dopunom Ustava i ubijeđeni smo da pravilno čitamo Ustav! Mislimo da dopune Ustava nijesu opterećene nekim dodatnim sadržajim koje je kroz tropetinsku većinu na referendumu nametnuo Ustav. Nama treba održivo i ustavno rješenje! Mislim da je moguć ustavan i zakonit dogovor samo ako postoji volja kod svih strana da se ispoštuje činjenica da u nezavisnoj Crnoj Gori srpskim jezikom govori najveći broj građana.
Crna Gora bi nakon eventualnog dogovora ušla u period neturbulentnih političkih voda, u kojima bi svakome bilo komotnije i u kojima bi svi mogli da se osjećamo kao svoji na svome…..Sad vjerujem da je obaveza cijele političke elite da štiti one koji su u manjini ali i interese većinskih zajednica, u ovom slučaju većinske jezičke zajednice.
ANALITIKA: Da li bi u tom slučaju postignut istorijski dogovor sa srpskom zajednicom u Crnoj Gori, čime bi se izbjegla praksa nepoštovanja državnih simbola kao i navijanje za neke druge reprezentacije u sportu? Zagovornici ove teze smatraju da bi se konačnim rješavanjem identitetskih pitanja država mogla da se posveti rješavanju nagomilanih ekonomskih i socijalnih problema…
DANILOVIĆ: Definitivno nijesam sklon projektovanju i stvaranju istorijskih dogovora. Mislim da bi dogovor te vrste mogao biti jedan od značajnijih. Ali, u ovom trenutku bi izostavio taj epitet istorijski jer vjerujem da smo kontaminirani sa viškom istorijskih događanja. Što se tiče ideje - da mi kao političari obezbijedimo ljubav građana za određene projekte i – o tome bih se uzdržao!
ANALITIKA: Zašto to kažete?
DANILOVIĆ: Političari kada naprave dogovor moraju obezbijediti poštovanje, što je u Crnoj Gori strašno važno. Može svako od nas voljeti ovo ili ono; može mu se dopadati ovo ili ono, ali ako se napravi politički dogovor - onda je obaveza svih da poštuju dogovoreno i cjelokupni sadržaj dogovorenog. Što će reći da iz poštovanja svakome treba prepustiti da u sebi pronađe ljubav ili mržnju. Ali ukoliko je dogovor dobar za mržnju apsolutno nema mjesta
ANALITIKA: Da li tokom pregovora postoji mogućnost da opozicija odustane od nekog od svojih zahtjeva da bi se postigao kompromis?
DANILOVIĆ: Mislim da u kompromisu i u pregovorima ukoliko hoćemo da jedni druge uvažimo - da je neophodno da se pojedini zahtjevi revidiraju ili ublaže kako god.
ANALITIKA: Koja je mjera kompromisa oko ključnih identitetskih pitanja?
DANILOVIĆ: Ono što je nama važno i ono zbog čega ja u principu žalim i plašim se da neće biti dogovora jeste - da na osnovu izjava iz vladajuće partije može zaključiti da je DPS ''najtvrđi'' onamo gdje su stvari najočiglednije i gdje je nama najviše stalo.
Zaista nije korektnio osporavati srpski jezik kao službeni pod izgovorom da će to srušti građansku Crnu Goru.
Srpski jezik nikada ništa u Crnoj Gori nije srušio, nego je gradio Crnu Goru i njenu pismenost! I to da bude službeni uz crnogorski jezik ne može nauditi konceptu Crne Gore kao građanske dtžave. O svemu možemo pregovarati i dogovarati se ali oko srpskog kao službenog nema pregovora.
ANALITIKA: Da se malo vratimo i na aktuelne teme vezane za parlament. U Skupštini će uskoro biti formirana dva nova Odbora: Odbor za evropske integracije i Odbor za antikorupciju na čijem će čelu biti opozicioni poslanik. Da li je to suštinski jačanje kontrolne funkcije parlamenta?
DANILOVIĆ: Razgovori su bili o novom Poslovniku Skupštine i zadovoljan sa sa onim što smo postigli. Ipak se došlo do rješenja, a s obzirom da smo pravili kompromise svako je morao odustati od nečeg. Konačno smo dobili nakon dvije godine našeg tvrdoglavog insistiranja Odbor za antikorupcju koji će nadgledati i pratiti rad državnih organa koji su nadležni za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. U pitanju je posebno skupštinsko radno tijelo.
Dobili smo i Odbor za evropske integracije i imamo politički dogovor da jednim i drugim odborom predsjedavaju ljudi iz opozicije. Novi Odbori će se konstituisati u skladu sa Poslovnikom do kraja proljećnjog zasijedanja Skupštine odnosno do 31. jula ove godine.
ANALITIKA: Opozicija predsjedava još i sa Komisijom za kontrolu rada privatizacije i Odborom za ekonomiju finasije i budžet; sa novoformirana dva Odbora ukupno će predsjedavati nad četiri veoma bitna skupštinska radna tijela. Da li se može reći da je opozicija kada je u pitanju parlament itekako uvažena?
DANILOVIĆ: Rekao bih da ulazimo u red onih parlamenta u kojima je predsjedavanje bitnim odborima - koji suštinski predstavljaju kontrolnu funkciju parlamenta - ominantno prepušteno opoziciji.
Svakako, to je napredak i vjerujem da će taj čin poboljšati rad Skupštine i da ćemo zbog toga dobiti pozitivne ocjene od strane međunarodne zajednice i odgovarajućih radnih tijela međunarodne zajednice. Bez obzira na to što u svim radnim tijelima ostaje isti odnos snaga parlamentarne većine i manjine. U okruženju u tijelima kao što je antikoruptivni odbor imamo isti broj pripadnika vlasti i opozicije. Ali, bez obzira na to, konstatujem napredak u radu parlamenta.
Nenad ZEČEVIĆ
