Od proljeća do jeseni prošle godine Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve uspjela je da završi obimne građevinske radove na Manastiru Ćelija piperska, u selu Crnci, u Piperima. Na sjevernoj strani manastira srušili su kameni ogradni zid, zatim dogradili konak izvan granica kompleksa, a potom su u prizemnom dijelu sagradili tri garaže. Iznad garaža, formirana je velika terasa sa metalnom konstrukcijom.
Uz to, veći dio prvobitnog zemljanog prostora ispred manastira je ili popločan ili asfaltiran, što je dovelo do stvaranja saobraćajnice do samih ulaza u garaže. U unutrašnjosti objekta, uz novopodignuti zid, prvo su posjekli tri velika bora i sazidali prodavnicu crkvenih predmeta, a započeli su i oslikavanje novih freski u manastirskoj crkvi.
Zanimljivo je da je sjeverna, spoljna strana ogradnog zida, ranije korišćena kao „drvljanik“ (prostor na kojem su slagana iscijepana drva), a potom je postavljena nadstrešnica ispod koje su monahinje parkirale automobil. Po svemu sudeći, u njima je narastala želja da imaju savremeni garažni prostor po uzoru na urbane gradske zone, a zašto da ne i šire i visočije konake?!
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Pobjedi je zvanično potvrđeno da se prije izvođenja radova na Manastiru Ćelija piperska Mitropolija crnogorsko-primorska nije ovom organu obratila zahtjevom za izdavanje konzervatorskih uslova za građevinske intervencije na ovom kulturnom dobru.
"Nadalje, stručni tim Uprave je 17. novembra 2022. godine izašao na lice mjesta kako bi izvršio uvid u zatečeno stanje, o čemu je napravljen i izvještaj koji smo proslijedili Upravi za inspekcijske poslove na dalje postupanje", saopšteno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Pobjeda, međutim, saznaje da stručni tim 17. novembra nije mogao da uđe u kompleks manastira i obiđe manastirsku crkvu, budući da im niko nije otvarao vrata, te da su u međuvremenu, dok su čekali ispred manastira, iz Mitropolije dobili obavještenje da su sve monahinje zaražene korona virusom. Nakon što je istekao period sedmodnevne izolacije, Uprava je, kako saznaje Pobjeda, ponovo krajem prošle nedjelje pokušala da zakaže obilazak manastira, ali su iz Mitropolije opet odložili ovu posjetu pod izgovorom da odgovorni službenici manastira i MCP nijesu u prilici da dođu.
NOVI SJAJ
Novinar Pobjede obišao je Manastir Ćelija piperska, u privatnom aranžmanu, početkom novembra ove godine. Već na samom prilazu manastiru, do kojeg se dolazi uskim putem kroz slabo naseljene brdske predjele, dočekuje vas prostrano dvorište, sa vidno novim asfaltom, mermernim i kamenim pločama i puteljcima nasutim drobljenim kamenom. Pogled na ogradu, ulaz, kulu sa zvonikom i konake takođe otkriva da su nedavno izvedeni radovi jer sve izgleda novo, ispolirano i dotjerano. Gotovo da na kamenu nigdje nema patine, kao ni na novopostavljenom crijepu, a posebnu pažnju privlači narandžasto-sivi lomljeni kamen kojim su obloženi dograđeni konaci. U tom trenuku bila je otvorena jedna od tri novoizgrađene garaže, u kojoj je bio parkiran automobil marke „škoda“. Jedna od monahinja, koja se nekim poslom našla pored automobila, vidjevši da posjetioci manastira fotografišu okolinu i objekte ubrzo je zatvorila vrata garaže.
U manastirski kompleks ne možete ući bez zvonjenja, što se čini povlačenjem kanapčića sa desne strane novoofarbanih drvenih vrata na kojima su postavljena dva velika drvena krsta. Potom vas ljubazno dočekuje jedna od monahinja i uz njenu dozvolu imate priliku da obiđete unutrašnje dvorište manastira, zatim crkvu posvećenu rođenju Presvete Bogorodice, kao i novoizgrađeni prostor za prodaju svijeća, ikona, raznih crkvenih predmeta i ostalih rukotvorina monahinja ovog manastira.
I u dvorištu sve djeluje nekako novo i ispolirano, što jednim dijelom ide i na račun monahinja koji ovaj prostor dobro održavaju, ali i na račun novoizgrađenih objekata, sa neprimjerenim građevinskim detaljima koji devalviraju osobenosti ovog kulturnog dobra iz 17. vijeka. Tokom obilaska manastirske crkve, monahinja se novinaru Pobjede pohvalila i da su prije dva i po mjeseca započeli oslikavanje novih freski. Upoređivanjem ranijih fotografija crkve, od prije nekoliko godina, sa sadašnjim stanjem, jasno je da je unutrašnjost crkve bila omalterisana, a zidovi okrečeni. Sada je, naravno, sve drugačije, pa se freske oslikavaju bez konzervatorskih uslova, konzervatorskog istraživanja o pređašnjem freskopisu, kao i bez konzervatorskog projekta odobrenog od Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Naravno, nijesu ovo prve nelegalne intervencije na Manastiru Ćelija piperska. Mitropolija je, kao što je to uglavnom neometano činila više od tri decenije, nelegalno gradila i dograđivala shodno svojim potrebama, ponekad se i pridržavajući propisa iz oblasti kulturne baštine. U izvještaju Komisije za utvrđivanje stanja nepokretne kulturne baštine Crne Gore, od 13. septembra 2004. godine, konstatovano je da je na ulazu u manastirski kompleks „formirana kula-zvonara, dok su cijelom dužinom ogradnog zida podignuti pomoćni objekti“.
"Na istočnoj strani ogradnog zida, spolja, podignuta je nova garaža. Skoro cijelo dvorište popločano je novim kamenim pločama. Na konacima na zapadnoj i južnoj strani na betonskim stubovima dozidan je trijem. Na konaku na južnoj strani betonsko stepenište se oblaže mermernim pločama. Na istom konaku duž zida su vođeni kablovi za struju do razvodne table. Na zapadnim konacima postavljen je klima uređaj. Iznad samog ulaza u crkvu prizidana je nadstrešnica. Pod crkve urađen je od poliranih mermernih ploča u crvenom tonu mašinske izrade. Pod u obje pijevnice je drveni, a zidovi obloženi lamperijom. U unutrašnjosti crkve nalazi se novi ikonostas", navodi se u izvještaju Zavoda.
U rubrici o stanju ovog kulturnog dobra, navedeno je – loše. Konstatovana je degradacija, tj. ugrožavanje spomeničke vrijednosti: urbanističko-ambijentalne, arhitektonske, kulturno-istorijske, umjetničko-estetske, autentičnosti kontinuiteta i jedinstvenosti-unikata.
NASTAVAK DOGRADNJE
Skoro deset godina kasnije, još veće nelegalne radove zabilježio je i stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara, tokom projekta revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore. U izvještaju, koji je sačinjen 2014. godine, konstatovano je da je na platou ispred manastirskog kompleksa podignuta savremena kupolasta građevina namijenjena okupljanju vjernika.
"Prostor unutar kompleksa, manastirska porta, popločan je kamenom različite vrste i obrade. Nepopločani dio prostora kompleksa je hortikulturno uređen. Nad ulazom u manastirski kompleks podignuta je kula zvonik, četvrtaste osnove. U istočnom dijelu, izvan zidina, podignut je mali stambeni objekat sa terasom, sa ulazom izvan zida, koji devalvira kulturne vrijednosti kulturnog dobra. Krovovi konaka i pomoćnih objekata su pokriveni kanalicom i crijepom. Ispred konaka u južnom i zapadnom dijelu kompleksa podignut je trijem sa betonskim konstruktivnim elementima. Trijem je pokriven kanalicom, a tavanice su obložene nepravilnim kamenim pločama, koji devalviraju kulturne vrijednosti kulturnog dobra", navodi se u elaboratu o revalorizaciji.
Stručni tim je, takođe, konstatovao da su na zidovima konaka izrazite fuge obrađene cementnim malterom, a vanjske stepenice uz fasadu južnog konaka obložene su poliranim mermernim pločama, što takođe devalvira kulturne vrijednosti manastira.
"Na fasadama konaka su instalirani klima uređaji. Izrađene su nove nadgrobne ploče na starim grobnicama u porti. Crkva je konstruktivno stabilna i nalazi se u dobrom fizičkom stanju. Ulaz u crkvu je natkriven konzolnom nadstrešnicom u obliku dvovodnog krova, što devalvira kulturne vrijednosti. Na podu crkve su polirane mermerne ploče ružičaste boje. Podovi u pijevnicama su drveni, a u crkvu je uvedeno centralno grijanje, radijatori su vidljivi na zidu crkve, što devalvira kulturne vrijednosti kulturnog dobra", navodi se u elaboratu Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Za sve navedene nelegalne radove stručni tim Uprave u elaboratu je predložio njihovo uklanjanje, tj. vraćanje enterijera i eksterijera manastira i crkve u pređašnje stanje, što se, naravno, nikad nije dogodilo.
STEFAN ISPOSNIK
U elaboratu Uprave navodi se da je ktitor Manastira Ćelija piperska Sv. Stefan Piperski, koji je 1730. godine proglašen za sveca i njegove mošti se čuvaju u manastirskoj crkvi. Rodom iz Župe nikšićke, bio je morački iguman i savremenik Sv. Vasilija Ostroškog. Kao isposnik proveo je tri godine u rovačkoj pećini. Godine 1637. došao je u Gornje Crnce i sagradio malu crkvu‐ćeliju, koja i danas postoji u sklopu manastirskih prostorija i po kojoj je cijeli kompleks dobio ime. Vremenom se manastir dograđivao i širio, tako da se u dužem periodu formirao njegov sadašnji izgled.
Prvobitni ikonostas u ovoj crkvi izradio je iguman Dositej Knežević, iz Građana, 1902. godine, a njegova konzervacija je odrađena 1999. godine u JU „Muzeji i galerije“ Podgorice i iste godine je vraćen. U knjizi Anđe Kapičić piše da je ovaj stari ikonostas djelo braće Đinovski. U to vrijeme je konzerviran i ćivot Sv. Stefana Piperskog, maja mjeseca 1999. godine.
"Ćivot, eksponat od prvorazrednog značaja, pronađen je u crkvi tokom sanacionih radova 1988. godine, a tada je zapisano od strane komisije iz Muzeja Podgorice da u crkvi postoji nekoliko krstova od srebra, izrađenih filigranski, sa kraja XIX vijeka i jedan manji fond štampanih knjiga. Ćivot je konzerviran u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture na Cetinju. Veoma je lijepo oslikan floralnim ornamentima i ukrašen dubokim duborezom sa pozlatom", navodi se u elaboratu.
Novi ikonostas u crkvi, prema navodima u elaboratu, predstavlja rad monahinja iz samog manastira. Konstrukcija ikonostasa je drvena. Centralno mjesto zauzimaju carske dveri sa predstavom Blagovijesti.
„Vama se lično ne sviđa to što je urađeno, je li?“
Pobjeda je u nekoliko navrata pokušala da dobije igumaniju Manastira Ćelija piperska Jelenu Stanišić, ali se na brojeve telefona ostavljene na sajtu www.manastirpiperi.me niko nije javljao. Konačno, u petak, 25. novembra, javila se monahinja Julija, koja je novinaru Pobjede objasnila da ona nema ništa sa radovima na manastiru, te da je tu kao neka vrsta tehničke podrške.
"Šta treba da vam kažem ja? Za sva ta pitanja koja se tiču Uprave za zaštitu kulturnih dobara, manastira, svega toga, zadužen je otac Igor Balaban iz Mitropolije. Morate njega da pitate. Ovdje mi samo održavamo manastir, čišćenje, tako to, a sve što je vezano za neke kapitalne investicije, bilo šta što se radi na manastiru, to je prevashodno u nadležnosti Mitropolije", kazala je Julija.
Na pitanje da li je bila u manastiru kada su izvođeni radovi, prošle godine, odgovorila je potvrdno.
"Ja jesam, ali u smislu tehničkom. O svim radovima zna igumanija Jelena Stanišić, naravno u dogovoru sa mitropolitom. Igumanija nije tu, ona je u Grčkoj. Ja nemam uvid u to", rekla je Julija.
Na ponovljeno pitanje o novoizgrađenim garažama i proširivanju konaka, Julija je novinara Pobjede upitala: „Vama se lično ne sviđa to što što je urađeno, je li?“.
Nakon što je dobila odgovor da joj novinar ne može saopštiti privatan i subjektivan stav, već da samo prikuplja činjenice od značaja za novinarsku priču, pitali smo je i za oslikavanje freski u manastirskoj crkvi, budući da su zidovi ranije bili omalterisani i okrečeni.
"I to vam se ne sviđa, je li? Šta je za vas kulturno dobro? Zidovi prekrečeni, je li", upitala je Julija i ponovo uputila na Igora Balabana iz Mitropolije.
Međutim, Balaban nije odgovarao na telefonske pozive novinara Pobjede.
U dvorištu postavljene spomen-biste Jola Piletića, Savića Božovića i Duška Jovanovića
Na dvadesetak metara od ulaza u manastir, neposredno pored novoizgrađenih garaža, postavljene su tri spomen-biste. Prva je, kako saznaje Pobjeda, postavljena bista Jola Piletića i to još 2. juna 2005. godine, dok je bista Savića Božovića otkrivena u avgustu 2015. godine. Posljednja je postavljena spomen-bista ubijenom vlasniku i uredniku dnevnih novina Dan Dušku Jovanoviću, u januaru 2020. godine. Bistu Saviću Božoviću i Dušku Jovanoviću, prema medijskim objavama, otkrio je i osveštao pokojni mitropolit Amfilohije.
"Ovdje su tri lika trojice najznačajnijih Pipera: Jola Piletića, čuvenog Savića Radojeva i evo pored njih Duška Jovanovića. Pored moštiju Svetog Stefana Piperskog, njihovi likovi svjedoče o plemenu piperskom, časnom i čestitom, o plemenu koje je sebe uvijek žrtvovalo za istinu, pravdu i slobodu", kazao je Amfilohije.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara za Pobjedu je potvrđeno da u ovom organu ne postoji dokumentacija o postupanju u vezi s postavljanjem spomen-bisti u neposrednom okruženju manastira. A Uprava je morala donijeti mišljenje, tačnije saglasiti se ili zabraniti postavljanje spomen-obilježja u blizini kulturnog dobra. Njena uloga je i davanje smjernica o materijalu i izgledu spomen-obilježja, ukoliko se izvede zaključak da bista ne bi ugrozila kulturne vrijednosti manastira, te da ličnost čiji se spomenik postavlja ima veze s istorijskim trajanjem kulturnog dobra. Sa druge strane, neposredno okruženje manastira treblao bi da bude zaštićena okolina kulturnog dobra, a zaštićene okoline u ovom trenutku nema jer Uprava još nije donijela Rješenje o revalorizaciji kulturnog dobra Manastir Ćelija piperska. Rekoše, iz objektivnih razloga. Ti „objektivni razlozi“ kojima se pravda Uprava za zaštitu kulturnih dobara, između ostalih faktora, posljednju deceniju skupo koštaju državu Crnu Goru i njenu baštinu.
Na manastir upisano više od 110.000 kvadrata zemljišta
U listu nepokretnosti broj 104, katastarske opštine Crnci (Podgorica), navodi se da je vlasnik Manastira Ćelija piperska – Manastir Ćelija piperska. Dakle, još jedan od spornih katastarskih upisa, gdje je jedan objekat vlasnik drugog, ili je samom sebi vlasnik. Kada Mitropolija crnogorsko-primorska pokušava da na svoje ime upiše ovakve vjerske objekte, najčešće u zahtjevu ka Upravi za katastar i državnu imovinu ističe da je neka crkva ili manastir (sa ovakvim spornim upisom) „organizacioni dio Mitropolije crnogorsko-primorske“.
Sa druge strane, katastarski podaci pokazuju da je na Manastir Ćelija piperska upisano zemljište, različitih kategorija, ukupne površine 112.784 metra kvadratna. Takođe, do 2015. u katastru je zabilježeno 1.602 metra kvadratna manastirskih objekata. U rubrici Tereti, navodi se da je za dva konaka, površine 76 i 118 metara kvadratnih, prekoračena građevinska dozvola, dok konak od 120 metara kvadratnih nema građevinsku dozvolu. Takođe, konstatovan je i objekat u izgradnju od 47 metara kvadratnih, kao i da pomoćna zgrada od 34 metra kvadratna nema dozvolu. Sve ove promjene i podaci posljedni put su zabilježeni i ažurirani 9. jula 2015. godine.
