Crna Gora nikada nije birala između antifašizma, slobode, dostojanstva i onih drugih istorijskih ponuda koje su značile negaciju tih vrijednosti. Danas su se malo ispravili oni koji misle da Crna Gora može biti drugačija. Uzalud su im i tuđa zvona i tuđi barjaci, Crna Gora je bila i biće drugo ime slobode i samo oni koji poštuju tu kolijevku nekadašnjeg i sadašnjeg, mogu da budu uvaženi i prihvaćeni, mogu da budu istorijski i društveni partneri Crnoj Gori.
Ovo je, između ostalog, poručeno sa akademije sjećanja posvećene narodnim herojima Budu Tomoviću, Baju Sekuliću i Jurici Ribaru koji su prije osamdeset godina poginuli na području kolašinske opštine. Akademiju su organizovali SUBNOR i antifašisti Crne Gore i Opština Kolašin. Zuvdija Hodžić, predsjednik crnogorskih boraca i antifašista je podsjetio na ratne i životne biografije Buda, Baja i Jurice ističući da su to ljudi i učinci za kojima se i danas ide.
- Kolašin je bio grad izložen napadima okupatorskih i četničkih snaga ali i grad herojske partizanske odbrane koja ga je uvela u istoriju. To je grad zasijedanja i odluka ZAVNO-a i CASNO-a u kojem je Crna Gora odlučila da sama stvara svoju slobodu i odgovara za nju. U zavičaju Veljka Vlahovića, sloboda je navika. Uvijek je živjela i za nju se živjelo. Veliko djelo i velika žrtva učinili su Buda, Baja i Juricu besmrtnima - istakao je Hodžić.
Prisutne je pozdravio i Milosav Bulatović, predsjednik Opštine Kolašin, podsjećajući na slavne detalje grada i ljudi koji su tokom NOR-a 23 puta prelazili iz ruke oslobodilaca u ruke okupatora. Na temeljima ponosne istorije, Kolašin gradi svoju antifašističku budućnost. Nacizmu treba reći stop jer se on pojavljuje sada kao i 1941. godine, kazao je Alen Pibernik, jedan od najmlađih boraca Prve proleterske i jedini preživjeli učesnik Igmanskog marša. Partizanka iz Slovenije Valerija Škrinjar-Tvrz je kazala da su Budo, Bajo i Jurica dali živote za naše snove. Čuvajmo mir, slobodu, dostojanstvo. Dok smo čuvali bratstvo i jedinstvo, nje bilo popaljenih sela, izbjeglica, suza. Ne zaboravimo ono čemu su nas učili komunisti, istakla je ona.
Prvi čovjek boraca i antifašista BIH-a Sead Đulić je u nadahnutom govoru kazao da su Titove partizanske bitke dobijene i da sjećanja na to nijesu dovoljna.
- Mora se djelovati, moramo da budemo aktivniji. Oni su se odrekli svega za svoje ideale i našu slobodu. Da li smo mi danas spemni da se odreknemo bilo čega da bi poboljšali stanje u našim zemljama i regionu. Nijesam baš siguran da je u bivšim jugoslovenskim republikama, toliko slobode za koju su pali heroji NOR-a. Moramo preuzeti štafetu i krenuti u naše bitke - poručio je Đulić.
Prije akademije sjećanja, delegacije su obišle spomenik na Crkvinama gdje su imena Buda Tomovića i Baja Sekulića i gdje je govorio Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore. Takođe su obišli i spomen-kompleks na Brezi, gdje je govorio Darko Bulatović, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina. U okviru akademije sjećanja, izveden je originalan kulturno-umjetnički program i prikazani su kratki filmovi o Budu Tomoviću, Baju Sekuliću i Jurici Ribaru.
Sjećanje na Gojka
Akademija je bila prilika da se podsjeti na nedavno preminulog počasnog predsjednika UBNOR-a i antifašista Kolašina Gojka Vlahovića. Čovjek – istorija, čovjek – spomenik, čovjek – pregalaštvo. Neko ko je svake godine obilazio Budova, Bajova i Juričina imena. Obilazio, obnavljao, objašnjavao njihovu hrabrost i mladost koju su razmijenili za ideale slobode i progresa. Kolašinski antifašisti koji su sve brojniji, imaju obavezu da na dosljedan način čuvaju i nadgrađuju zaostavštinu koju im je ostavio Gojko Vlahović.
Jugoslavija u Kolašinu
„Mala varoš“ nije bila daleko za delegacije boraca i antifašista Slovenije i Bosne i Hercegovine. Iz Ilijaša kod Sarajeva je stiglo petnaest antifašista da obiđu grad-heroja i prisustvuju akademiji sjećanja na partizanske heroje. Kažu da obilaze nekadašnju Jugoslaviju kada god ima razloga i poziva. Prave tako mostove sa jednim nenadmašnim vremenom i pokušavaju da sačuvaju neke njegove vrijednosti. Svi ističu dobru saradnju sa SUBNOR-om i antifašistima Crne Gore.
