Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru, STEGA u Podgorici je upriličila konferenciju pod nazivom “Izazovi javnih finansija, Hoće li dug pojesti budućnost?” gdje je glavni fokus stavljen na manjkavosti trenutne ekonomske i fiskalne politike, te na potrebu da se napravi snažan zaokret ka finansijskom snaženju države.
Član ekonomske redakcije Stege, dip. ecc Vladimir Nikaljević podsjetio je da su se u želji da se STEGA predstavi kao dobronamjerni akter u životu Crne Gore, obratili otvorenim pismom predsjedniku Vlade Crne Gore, Milojku Spajiću sa zahtjevom za snažni zaokret u ekonomskoj politici, ali da je odgovor premijera do sada izostao.
„Neosporno je da je Crna Gora vrlo mala i vrlo ranjiva privreda osjetljiva na spoljne i unutrašnje ekonomske udare, a živimo u vremenu stalnih udara. Ako je zemlja fiskalno slaba, ti udari mogu izazvati katastrofu. Ako je snažna, ti udari se u velikoj mjeri mogu amortizovati i nastaviti prosperitet u težim okolnostima. Crna Gora treba da bude fiskalno i finansijski snažna država sa budžetskim viškovima, značajnim budžetskim rezervama za vanredne situacije i zemlja sa investiciono kreditnim rejtingom. To mora biti srednjoročni cilj, a to zahtijeva zaokret u ekonomskoj i fiskalnoj politici, ka fiskalnom i finansijskom snaženju, a ne slabljenju države,“ poručio je Nikaljević.
Osvrnuo se na najavu premijera Spajića da Crnu Goru očekuje „cunami infrastrukturnih projekata“:
„To znači novo ogromno zaduživanje, a postavlja se pitanje kako vratiti ove dosadašnje, a kamoli te nove kredite. Crnoj Gori treba promjena dugoročnog kursa upravljanja javnim finansijama sa politike zaduživanja ka politici razduživanja. Sama činjenica da Crna Gora već dugo godina pozajmljuje da bi vraćala stare dugove predstavlja ranu fazu krize duga,“ naveo je Nikaljević.
Na konferenciji je predstavio neke od preporuka za fiskalnu konsolidaciju i reformu koje su naveli u otvorenom pismu premijeru.
„Crna Gora treba da bude puno produktivnija privreda. Treba stvoriti ambijent za lako i brzo počinjanje, finasiranje i rast startup-ova, preduzetništva i izvoza. Dio te nove strategije razvoja mora biti i podržavanje sektora i aktivnosti koje su se već pokazale kao izuzetno produktivne i konkurentne – na primjer proizvodnja autohtonih vina, maslina, zdrave hrane, obnovljive energije i turistička privreda. Mi želimo da budemo protagonisti takozvanog win-win modela u kome su svi pobjednici,“ kazao je Nikaljević.
Izvršni direktor Fidelity consultinga Miloš Vuković istakao je da ekonomska stabilnost Crne Gore zavisi od prodaje ograničenog resursa – nekretnina, dvomjesečne ljetnje turističke sezone apartmanskog tipa i priliva sredstava dijaspore i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori.
„Posljedica ovakvog modela koji u središte ekonomije stavlja uslugu i potrošnju proizvoda napravljenih u drugim državama umjesto domaće proizvodnje jeste stagnacija životnog standarda. Potvrda toga je podatak EUROSTAT-a da je kvalitet kupovne moći na nivou 2019. godine uprkos nominalnom rastu plata i penzija. Iz navedenih razloga nije iznenađujuće što je Crna Gora tokom prethodne tri godine globalne krize bila značajno ranjivija od drugih država upravo zbog nepovoljne strukture privrede koja dominantno zavisi od uslužnog sektora, visokog nivoa uvoza i nedovoljne industrijske baze,“ istakao je Vuković.
Vuković kaže da Zakon o Budžetu za 2025. i fiskalna strategija brutalno krše Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
“Suprotno zakonu tekuća potrošnja raste brže od rasta BDP-a, krši se kriterijum o budžetskom deficitu od tri posto, kao i o odnosu javnog duga i BDP-a od 60 posto,” ispričao je Vuković.
On ističe da će se ukoliko se kriza intenzivira morati uvesti teške ekonomske mjere.
„Moramo dobro planirati budućnost s obzirom na ograničene resurse i jedino se iz krize može izaći uz implementaciju sveobuhvatnih i teških ekonomskih mjera. U naredne dvije godine ćete sigurno svjedočiti da će plate u javnoj upravi morati biti niže, da će se zamrzavati penzije, da će se morati podizati akcize. Treba uspostaviti širok dijalog na temu ekonomskog oporavka. Nema lakih rješenja, onaj ko kaže da postoje laka, brza, kvalitetna rješenja za ove probleme sa kojima će se Crna Gora suočiti obmanjuje javnost. Ovoj državi treba osam do 12 godina do pune ekonomske stabilnosti i da bi počela da liči na uređene evropske države,“ poručio je Vuković.
Prof. dr Rade Ratković, dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam istakao je da liderstvo u turizmu liči na vožnju bez signalizacije.
“Partneri nas vide kao destinaciju u stagnaciji, ne gradimo nove hotele, imamo nesređenu infrastrukturu, avantura je u špicu sezone saobraćati našim cestama, zbog čega nemamo rezervacije u organizovanom turizmu od juna pa do septembra kada su cijene najveće. Imamo loš kvalitet kao destinacija bez obzira na dobre hotele, u velikoj svađi su nam vrijednost turističkog proizvoda i cijene. Imamo previsoke cijene za kvalitet koji se nudi,” naveo je Ratković.
Ističe da je zbog toga potrebno uvesti novi model destinacijskog menadžmenta koji je zasnovan na javno-privatnom partnerstvu.
“Turizam nije ni privatni ni javni, nego i privatni i javni. Mi sada imamo zastarjelu organizaciju gdje su turističke organizacije afilijacije izbornih pobjednika.Radikalno moramo da promijenimo strukturu smještaja, s obzirom na to da imamo 90 posto nekomercijalni, komplementarni smještaj, a deset posto osnovni smještaj,” kazao je Ratković.
Na veliki potencijal Crne Gore kao vinske destinacije na konferenciji je ukazala Vesna Maraš, članica ekonomskog tima Stega i univerzitetska profesorica.
“Ono što Crnu Goru na najbolji način personifikuje kao kvalitetnu vinsku destinaciju jeste to što je vino jedan od rijetkih izvoznih proizvoda gdje država Crna Gora bilježi robni suficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom više od deset miliona eura. Plantaže su postale ne samo nacionalni brend nego i jedna vrlo respektabilna kompanija koja izvozi vina u više od 40 zemalja. Danas možemo konstatovati da Crna Gora ima oko 3.000 hektara vinograda, od čega su 2.310 hektara u Plantažama, a ostatak u privatnom sektoru. Imamo jednu kompaniju koja čini 90 posto sektora u kome je smještena kompletna vinogradarska proizvodnja i privatni sektor od oko deset posto koji je još uvijek u začetku,” istakla je Maraš.
Ekonomista Zoran Ljumović ukazao je da je zaokret u javnim finansijama neophodnost i da je pitanje koliko će se na nivou države shvatiti da je neophodna konsolidacija javnih finansija.
“Konsolidacija javnih finansija je projekat na tri, pet ili deset godina, plan rasta je projekat na 20 godina. Kao društvo ne smijemo dozvoliti da promjena političkih elita znači promjenu ekonomske budućnosti Crne Gore kao što se sada desilo. Promjenom vlasti Crna Gora nema nikakvu viziju, ni strategiju razvoja. S druge strane, mi nemamo političke pretenzije, nego samo jednu želju - da potencijali, kapaciteti i rješenja koja mogu da budu dostupna i koja jesu dostupna Crnoj Gori budu iskorištena kako bi u narednim godinama postali moderna Evropska zemlja,” kazao je Ljumović.
Dodaje da trenutna vlast ide ka fiskalnoj neodgovornosti.
“Napravljen je debalans u sistemu, okrenuta je inicijativa ka državi i potrošnji, sa strane je ostavljen privatni sektor koji bi trebao da bude generator rasta. Treba shvatiti da država ne može da bude generator rasta, nego nova radna mjesta, nove ideje, nove tehnologije, privatni sektor, te treba pristupiti potpunoj reorganizaciji ciljeva i praksi,” saopštio je Ljumović.
Prof. dr Vasilije Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca istakao je da fiskalna strategija Vlade ne akcentira rješavanje problema uvozne zavisnosti.
“To je jedan od ključnih i najvećih problema crnogorske ekonomije i crnogorskog društva, daleko veći i od problema duga, zato što trgovinski deficit ide u paru sa budžetskim deficitom i to se zovu blizanci deficita. Ovo što ja zovem konstrukcionom greškom, a oni nečim što će da unaprijedi Crnu Goru mislim da je to put ka stranputici, a ne put ka razvoju. Vlast istrajno i sistematski putem legalizovane prinude dohodak prebacuje iz segmenata gdje ima više dohotka, a manje glasova u društvene segmente gdje ima više glasova, a manje dohotka,” pojasnio je Kostić.
Kostić ističe da je ključni izvor bogatstva produktivnost.
“Bogatstvo se mjeri sposobnošću organizovanja jedne države da bude produktivno, a ne potrošačko društvo. Ulaganje u znanje, opremu, fondove je nešto što garantuje da se nešto takvo može postići,” naveo je predsjednik CUP-a.
Ekonomski analitičar dr Zarija Pejović istakao je da je trenutna vlast programom Evropa sad 1 i Evropa sad 2 poslije decenije stagnacije vratila optimizamnarodu.
“Pozitivan aspekat Evrope sad 1 i 2 je što su se socijalne razlike malo smanjile, pa je smanjena stopa rizika od siromaštva. Ali opet se nameće pitanje da li je to održivo. Mislio sam da će cijena Evrope sad 1 i 2 odmah doći na naplatu kroz žestoki budžetski deficit, ali desila se inflacija, uvećala se monetarna i fiskalna baza. No vidimo da će se fiskalni deficit desiti, već se stvara deficit fiskalnog budžeta, te se postavlja pitanje održivosti javnog duga u narednom periodu,” kazao je Pejović.
Dodaje da sa pozitivne strane, veliki potencijal Crne Gore leži u poljoprivredi.
“Evropska unija bi nam omogućila subvencije za naše poljoprivredne proizvođače što bi nam omogućilo puno snažniju poljoprivrednu proizvodnju,” poručio je Pejović.
