Postojeću doktrinu objavio je ruski predsjednik Vladimir Putin u junu 2020. u dekretu na šest stranica.
U njoj se, između ostaloga, navodi: „Ruska Federacija zadržava pravo upotrebe nuklearnog oružja kao odgovor na upotrebu nuklearnog oružja i drugih vrsta oružja za masovno uništenje protiv nje i (ili) njenih saveznika, kao i u slučaju agresije protiv Ruske Federacije konvencionalnim oružjem, kada je samo postojanje države dovedeno u pitanje“.
Budući da ovaj rizik nije eksplicitno definisan, Putin je mogao da iznosi blago prikrivene prijetnje da će upotrebiti ruski nuklearni arsenal za odvraćanje od bilo kakvog direktonog odgovora Zapada na njegovo slanje trupa u Ukrajinu u februaru 2022.
Zašto Rusija sada želi da promijeni nuklearnu doktrinu?
Putinov čovjek za kontrolu naoružanja, zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabakov, rekao je prošle nedjelje da su planirane promjene „povezane sa smjerom eskalacije naših zapadnih protivnika“ u vezi sa sukobom u Ukrajini.
On u svojoj izjavi nije spomenuo konkretne događaje.
Javna rasprava o nuklearnoj doktrini odvija se duže od godinu, a intenzivirala se ove godine pošto je francuski predsjednik Emanuel Makron iznio mogućnost – koju su odbacili partneri u NATO savezu – da bi zapadne snage mogle da budu poslate u borbu u Ukrajini.
Stručnjak za vanjsku politiku Sergej Karaganov, koji zastupa krajnje ekstremne stavove, rekao je da bi Rusija trebalo da spusti svoj prag za korišćenje nuklearnog oružja kako bi „obuzdala, uplašila i otreznila svoje protivnike“, kao i da bi zemlje koje pružaju direktnu vojnu podršku Ukrajini mogle da budu na meti.
„Tokom 75 godina relativnog mira ljudi su zaboravili strahote rata i čak se prestali bojati nuklearnog oružja… Taj strah treba oživjeti“, napisao je Karaganov u junu 2023.
Tvrdio je da ruski neprijatelji treba da znaju da je Moskva spremna, ako bude potrebno, da izvrši preventivni, ograničeni nuklearni napad.
Kad bi Rusija upotrebila nuklearno oružje u Evropi, rekao je Karaganov, samo bi „ludak“ u Bijeloj kući odgovorio nuklearnim ili konvencionalnim napadom na Rusiju, jer bi to neizbježno izazvalo ruski nuklearni napad na SAD.
Što bilo kakve promijene mogu da znače u praksi?
U televizijskoj raspravi na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu 7. juna, Karaganov je direktno pitao Putina treba li Rusija „da drži nuklearni pištolj prislonjen na čelo“ Zapadu zbog Ukrajine. Putin je rekao da Rusija nema potrebe da koristi nuklearno oružje kako bi osigurala pobjedu, ali da je nuklearna doktrina „živi instrument“ koji se može promijeniti.
Nikolaj Sokov, bivši ruski i sovjetski diplomata za kontrolu naoružanja, rekao je da bi cilj bio poslati signal Zapadu: „Nemojte zaboraviti na nuklearno oružje i budite vrlo, vrlo oprezni.“
Otvoreno moskovsko spuštanje praga za upotrebu nuklearnog oružja moglo bi ozbiljno da sukobi zemlje koje su izbjegavale da se pridruže Zapadu protiv Rusije: Kinu, Indiju, Brazil i druge na globalnom jugu.
Umjesto toga, Rusija bi mogla da objavi da je promijenila svoju politiku, ali će nova doktrina ostati u tajnosti – šaljući signal Zapadu, a istovremeno ga ostavljajući u nagađanjima.
Kako nuklearni problem utiče na rat u Ukrajini?
Rizik od nuklearnog rata s Rusijom odvratio je SAD i njegove NATO saveznike od slanja svojih vojski da se bore zajedno s Ukrajinom. Ipak, pojačali su vojnu pomoć Kijevu na načine koji su prije bili nezamislivi, uključujući slanje tenkova, projektila dugog dometa i borbenih aviona F-16.
Ukrajina je sada prešla novi prag zauzevši dio ruske teritorije. Kijev kaže da to pokazuje da su Putinove „crvene linije“ smješne i pokazuje da bi Zapad sada trebalo da da sve od sebe kako bi joj pomogao da dobije rat.
Sokov je rekao da bi, međutim, bilo pogrešno zaključiti da je rusko nuklearno signaliziranje prazna priča, dodajući da je ono već pomoglo u usporavanju zapadne pomoći.
Nadalje, Rusija je već preduzela konkretne korake stacioniranjem taktičkih nuklearnih projektila u Bjelorusiji i održavanjem vežbi za uvježbavanje lansiranja takvog oružja.
Velika je greška reći „Oh, oni samo pričaju. Kad se promijeni doktrina, svi bi trebalo da obrate pažnju“, upozorava Sokov.
