To je izazvalo podijeljena mišljenja na kulturnoj sceni Crne Gore, pogotovo među ljudima iz struke, a naročito se osjećaju pogođenim u CSUCG budući da ih niko nije pitao za mišljenje o najavljenim promjenama.
Obrazlažući Informaciju o potrebi transformacije Centra savremene umjetnosti Crne Gore (CSUCG) u muzej savremene umjetnosti, koja je usvojena na sjednici Vlade, Vlaović je kazala da nije riječ o formiranju nove ustanove kulture, već o stvaranju uslova koji su neophodni za obavljanje djelatnosti u skladu sa novim standardima koje je nametnulo savremeno doba. Javnost još uvijek nije upoznata sa tim šta to konkretno znači. Izvjesno je da Ministarstvo u narednom periodu Vladi treba da dostavi na usvajanje elaborat o opravdanosti transformacije CSUCG, nakon čega će, kako je najavila ministarka Vlaović, realizovati sve formalne korake na osnivanju muzeja, a uskoro će definisati i lokaciju za izgradnju ovog objekta.
NESIGURNOST
Poslovna direktorica Centra savremene umjetnosti Jelena Božović za Pobjedu je kazala da im se u ovoj ustanovi, povodom najavljene transformacije, do sada niko nije obratio, ni mejlom, ni dopisom, a niko se iz Ministarstva nije ni pojavio u Centru kako bi razgovarali na ovu temu.
"Kompletan kolektiv Centra savremene umjetnosti, na čelu sa mnom, o budućnosti ove institucije informacije dobija iz medija. Tu ima članova kolektiva koji rade već 30 i više godina, kao i onih koji su došli kasnije, i ovako netransparentan proces i najavljeno ,,kadrovsko restrukturiranje“ među zaposlenima stvara osjećaj nesigurnosti i nestabilnosti za buduće penzije ili radna mjesta. Obraćaju se meni, tražeći odgovore koje je nemoguće dati s obzirom na to da kao sa poslovnom direktoricom ove institucije sa mnom nije konsultovano niti sam pozvana da se uključim u radne grupe i pisanje elaborata o transformaciji. Ispostavlja se da su dvije kustoskinje Centra, bez prethodne najave i konsultacije, uključene u ,,radnu grupu o muzeju“, dok ja kao direktorica i ostatak kolektiva o cijeloj ideji i procesu nemamo nikakve informacije", kazala je Božović. Ona je ukratko prikazala stanje u kojem obavljaju djelatnost kao Centar savremene umjetnosti Crne Gore
Foto: Pobjeda
"Ključni izlagački prostor Dvorac Petrovića se dijeli sa princem Nikolom Petrovićem, a depo se nalazi u potkrovlju protivno standardima struke. Imamo tri galerije, od čega je jedna u centru grada. Svi pomenuti prostori zbog svoje veličine ne bi mogli da služe kao prostori za muzej. Informacija o potrebi transformacije Centra u muzej savremene umjetnosi, koju je podržala Vlada, nema navedene ključne informacije koje podrazumijeva ovaj proces. Na koji način, u kojem vremenskom periodu, u kojem prostoru će funkcionisati muzej, s obzirom na to da trenutni kapaciteti Centra ne zadovoljavaju zakonske uslove za rad jednog muzeja. Takođe, nije objašnjeno šta znači kadrovsko restrukturiranje postojeće institucije, tj. Centra, kao ni kolikim budžetom će raspolagati muzej", istakla je Božović. Ona je naglasila da su u Centru, među zaposlenima, mišljenja po pitanju transformacije podijeljena.
"Ali, oko nekoliko stvari se većina slaže, a to je da je morao prethoditi razgovor predstavnika nadležnog Ministarstva sa zaposlenima u instituciji o najavljenom procesu, kao i da je ignorisanje dojučerašnjih kolega i stručnog tima Centra nesolidaran i pogrešan red koraka na koji se odlučilo resorno Ministarstvo", rekla je Božović.
Ministarka Vlaović je na sjednici Vlade, kada je usvojena Informacija o potrebi transformacije CSUCG u muzej savremene umjetnosti, kazala da CSUCG trenutno ima Dvorac Petrovića, galerije ,,Klub“, ,,Perjanički dom“ i ,,Centar“ i da je potrebno ,,objediniti ta četiri prostora i napraviti jedan reprezentativni muzejski prostor u kome bi se uradila stalna postavka crnogorske umjetnosti 20. i 21. vijeka“.
"Uskoro će biti dostavljen elaborat i nakon toga ćemo pregovarati sa koleginicom Anom Novaković-Đurović oko same lokacije muzeja", istakla je tada Vlaović.
U nedavnom saopštenju Ministarstva kulture i medija, Vlaović je ponovila da sadašnji prostorni kapaciteti Centra savremene umjetnosti nikako ne zadovoljavaju potrebe ustanove kakav je muzej i da je izgradnja novog objekta preduslov za rad muzeja prema standardima koje nameće savremeno doba. Istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov kao najbolju lokaciju za muzej vidi prostor u parku kod CNP-a, gdje su bile kasarne JNA.
"Jako je važno istaći da postojeći prostori CSUCG ne zadovoljavaju kriterijume neophodne za funkcionisanje budućeg muzeja. U tom pogledu neophodno je izgraditi novi objekat prema svjetskim standardima. U skladu sa brojnim primjerima u inostranstvu, sami arhitektonski kompleks namijenjen muzeju bi trebalo da predstavlja reprezentativno umjetničko djelo iz domena savremene arhitekture", kazao je Čilikov.
STRATEGIJA OTKUPA
S obzirom na to da CSUCG ima skromnu Zbirku savremene umjetnosti, ali i radove iz Kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja, nužno se postavlja pitanje da li će svi ti radovi postati dio stalne postavke crnogorske umjetnosti 20. i 21. vijeka u muzeju. Božović napominje da zbirka savremene umjetnosti Centra nije planski građena.
"Prethodne administracije su otkupljivale radove, ali neredovno jer nijesu uvijek imali sredstava za to. Centar upravo završava formiranje petogodišnjeg plana i strategije otkupa. Imaćemo po prvi put u istoriji ove institucije javni poziv za otkup radova i vrlo transparentan proces sa sedmočlanom komisijom, čiji dio čine i međunarodni članovi. Smatram da je to jedini pravi način prikupljanja i pripreme savremene zbirke za stalnu postavku Centra, i jednog dana, kada se za to stvore stvarni uslovi, i muzeja savremene umjetnosti", kazala je Božović.
Umjetnica i kustoskinja u CSUCG Natalija Vujošević zapitala se da li kolekcija Centra, koja je građena od osnivanja 1995. godine do danas, ima kvalitet i snagu kolekcije koja treba biti osnova za jednu stalnu postavku muzeja savremene umjetnosti ili bi prije mogla poslužiti kao primjer svih bolnih tačaka i promašaja naše kadrovske i kulturne politike posljednjih trideset godina.
"Kolekcija umjetnosti nesvrstanih zemalja po svom sastavu i istorijatu nije kolekcija savremene umjetnosti, i ne vidim kako se može opravdati još jedno njeno ,,utrpavanje“ u novu instituciju čija djelatnost sa ovom kolekcijom nema nikakve veze. Uzimajući u obzir odnos prema savremenoj umjetnosti i probleme sa kojima se ova oblast nosi posljednje dvije decenije, pitanje muzeja nije pitanje da li ili ne, već se postavlja pitanje kakav je to muzej, muzej čega, čemu nas on treba učiti i na šta može i treba da se nadogradi? Ako ga gradimo na decenijama nemara, sitnih lokalnih trgovina i potpunom odsustvu komunikacije sa internacionalnim jezikom savremene kulture, onda bi mu trebalo dati i neko adekvatnije ime", istakla je Vujošević.
Čilikov naglašava da, ako se krene sa realizacijom muzeja, predstoje brojni poslovi uz značajna finansijska ulaganja.
"Ništa se ne smije raditi formalno i na brzinu. Možda će trebati preduzeti višegodišnji rad da bismo došli do kvalitetne realizacije. Po pitanju formiranja zbirki, između ostalog, neophodno je ustanoviti stalnu postavku reprezentativnih savremenih ostvarenja domicilnih stvaralaca gdje bi se pratila geneza razvoja savremene umjetnosti u Crnoj Gori. Zapitajmo se da li mi sa takvim djelima raspolažemo ili se, kako se meni čini, mora ići u značajne otkupe. Na kraju pomenimo i pitanje budućeg muzejskog kadra. Po tom pitanju mišljenja sam da ga Crna Gora može obezbijediti najvećim dijelom iz sopstvenih redova", kazao je Čilikov.
PREDUSLOVI
Čilikov smatra da je formiranje muzeja savremene umjetnosti opravdano.
"Kamo sreće da ga je Crna Gora formirala znatno ranije. Odavno postoji ideja o formiranju navedene institucije i u tom kontekstu treba pomenuti inicijative bivšeg direktora CSUCG mr Nenada Šoškića", istakao je on.
Prema njegovim riječima, ustanova tipa muzeja savremene umjetnosti odavno je neophodna umjetničkoj sceni Crne Gore koja je u pogledu razvoja aktuelnih umjetničkih praksi mnogo izgubila gašenjem Cetinjskog bijenala gdje je publika imala priliku da vidi djela značajnih evropskih i svjetskih umjetnika, koncipirana u skladu sa brojnim modernističkim i postmodernističkim praksama. On je podsjetio da je kao jedan od predstavnika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti učestvovao na sastanku na kome su ministarka Maša Vlaović i direktorka Direktorata za umjetničko stvaralaštvo Milena Durutović-Mijović prezentirale postulate buduće realizacije projekta formiranja muzeja.
"Od strane CANU biće pružena svaka stručna pomoć i podrška pomenutom projektu", kazao je Čilikov.
Istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović-Pejović smatra da CSUCG predstavlja važan činilac domaće i regionalne umjetničke scene – dinamičan je, fleksibilan i održiv i tako bi trebalo i da ostane.
"Formiranje novog muzeja u jednoj sredini podrazumijeva čitav niz preduslova – od pažljivog strateškog planiranja, planskog prikupljanja predmeta za kolekcije, budžeta za održavanje hladnog pogona, a da ne govorimo o budžetu za programe. I mnogo veće sredine imale su problema sa održavanjem i finansiranjem. Jedan od primjera je susjedna Hrvatska i MSU Zagreb, koji je često smatran preglomaznim i preskupim, sa nedovoljnom vidljivošću, uprkos brojnim kvalitetnim programima koji su realizovani na godišnjem nivou. Kada govorimo o crnogorskim okvirima osnivanje jedne takve institucije podrazumijeva funkcionalnost i mnogo bolju integraciju cjelokupne muzeološke djelatnosti u šire društvene tokove, što bojim se da nije slučaj", smatra Dabović-Pejović.
Prema njenim riječima, većina naših muzeja još uvijek ne ispunjava ono što su u uređenom svijetu osnovne pretpostavke za njihovo normalno funkcionisanje – propisani mikroklimatski uslovi u depozitnim i izložbenim prostorima, pristojan budžet za tekuće programe, stručno usavršavanje kadrova i slično
Foto: Lazar Pejović
"Dodatno, uhodani programi saradnje sa obrazovnim ustanovama, međunarodna saradnja na projektima, naučno-istraživačka djelatnost više je izuzetak nego pravilo u našim muzejima", kazala je Dabović-Pejović.
Ona je postavila pitanje što je cilj formiranja ovakve institucije? Taj cilj, kako god bio definisan, kao i politike za njegovo ostvarenje, prema njenim riječima, moraju biti utemeljeni u jasnim i čvrstim strategijama iza kojih treba da stoji društveni i politički konsenzus, što se ne radi preko noći, niti odlukama ,,odozgo“.
"Tek onda bi se možda moglo razmišljati o ovakvom koraku i to nakon što se uredi stanje u decenijski marginalizovanoj muzeološkoj djelatnosti u Crnoj Gori", istakla je Dabović-Pejović.
NEPOTPUNO
Direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković podsjetio je da ideja o muzeju savremene umjetnosti u Podgorici nije nova
Foto: Pobjeda
"Ona predstavlja dobru zamisao, ukoliko se na pravi način isplanira i realizuje, što ovdje nije slučaj, jer za osnivanje nijesu ispunjeni svi zakonski, formalni uslovi i strateški preduslovi. Između ostalog, shodno Zakonu o kulturi, kada su u pitanju statusne promjene ustanova, moguća je samo transformacija ustanove kulture u privredno društvo, ne i u drugu javnu ustanovu. Na osnovu Informacije o transformaciji Centra u muzej, koju je nedavno usvojila Vlada, ne može se ni cijeniti potencijal takvog projekta, jer je u pitanju prikaz koji je kratak, uopšten i nepotpun. Dijalog i transparentnost, kao i rad stručnih timova na izradi strateškog dokumenta, morali su biti dio ove inicijative, a oni su, nažalost, izostali", kazao je Ćetković.
Podsjetimo, priča o muzeju savremene umjetnosti u Crnoj Gori nije nova. Pominjao se 2011, 2014. i 2018. godine. Međutim, do realizacije ove ideje nije došlo.
Potrebnije razvijati postojeću instituciju
Natalija Vujošević je ocijenila da za ideju o formiranju muzeja savremene umjetnosti nije stvoren ni jedan uslov.
"Smatram da bi u alarmantno lošem stanju naše profesije bilo mnogo potrebnije razvijati postojeću instituciju Centra savremene umjetnosti, koja je zamišljena kao interdisciplinarna organizacija koja se pored vizuelnih umjetnosti bavi edukacijom, kao i programima muzičke umjetnosti i književnosti, te ima mnogo više kapaciteta da razvija programske strategije usmjerene ka postupnom korektivnom djelovanju spram nataloženih problema. Ovakva elastična struktura organizacije, iako se ona nedovoljno sprovodila u praksi, mnogo je bliža potrebama recentnih internacionalnih strujanja u savremenoj umjetnosti", kazala je Vujošević.
Riješiti brojna otvorena pitanja
Vučić Ćetković je podsjetio da je prvobitna inicijativa, usvojena na Vladi prije desetak godina, podrazumijevala da se muzej postepeno formira, kroz izgradnju novog objekta i faznu realizaciju.
"Imajući u vidu stanje u kulturi danas, prije nego se započnu grandiozni projekti, morala bi se riješiti brojna otvorena pitanja, od problema u baštini, obavljanju muzejske djelatnosti do statusa umjetnika. Sklonost prema grandioznim projektima u crnogorskoj kulturi, o kojima se naprečac donose odluke, bez strateškog promišljanja i ostvarivanja neophodnih preduslova, čini da se mali dio takvih ideja realizuje na uspješan i održiv način", kazao je Ćetković.
