U Crnoj Gori na snazi je dvostruki demografski udar - niska stopa nataliteta i masovni odlazak mladih ljudi iz zemlje, poručeno je sa konferencije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).
Ipak, kako navode, osnivanje resora koji će se baviti demografijom je pozitivan pomak na tom području.
Koprivica: 20 godina bez populacione politike pokazalo da država nije u stanju da osigura dugoročnu stabilnost ukupne populacije
Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da u ovom momentu imamo negativne demografske trendove i gotovo nepostojeću populacionu politiku.
“Između dva popisa izgubili smo populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja. U prosjeku svakog dana 22 stanovnika Crne Gore su odlazila iz zemlje, 21 stranac naseljavao je Crnu Goru. Potpuno je jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, a osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije. Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku – ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele - efekat je isti”, rekao je Koprivica.
Formiranje resora koji se bavi demografijom 2023. godine, dodao je on, dalo je tračak nade da će se nešto pozitivno dešavati u ovom pravcu.
“Kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju, koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, ponadali smo se da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala”, ocijenio je Koprivica.
Radojević: Suočeni smo sa četiri velika izazova, neophodno kreirati preduslove u svim oblastima kako bi populaciona politika imala efekta
Izvršna direktorica DSD-a Gordana Radojević ukazala je na nekoliko ključnih problema, a kao prvi je izdvojila veličinu populacije, odnosno stagnaciju i smanjenje populacije.
“Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi, a primjetan je i dolazak stranaca, ali nedovoljan da zabilježimo rast. Drugi izazov jeste činjenica da je Crna Gora još uvijek emigraciono područje, i to dodatno stvara jednu nedoumicu da stanovništvo koje ovdje boravi nije dovoljno da kompenzuje odlazak našeg stanovništa. Ali primjetno je i da stranci odlaze iz naše države, za godinu dana 4% stranih državljana otišlo iz Crne Gore. Izazov je i neravnomjerna raspodjela stanovništva, kako našeg tako i stranaca koji dolaze. Od ukupnog broja stranaca samo 6% živi na sjeveru, 66% u južnom dijelu zemlje, što recimo otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način”, kazala je Radojević.
Radojević je navela da smo između dva popisa izgubili 30 000 stanovnika starosti do 30 godina.
“Bilo koje istraživanje zašto mladi odlaze iz zemlje pokazaće vam da kao ključan razlog navode vladavinu prava. Dosta možemo naučiti od mladih, iskustvo nas uči da ne traže promjenu političara, nego promjenu sistema koja će biti utemeljena na vladavini prava” rekla je ona i dodala da moramo definisati viziju društva, koja prevazilazi jednosektorski pristup.
Smatra da je neophodno kreirati preduslove kako bi uopšte mogli govoriti o populacionim kretanjima, nakon toga posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu.
“Savjet za demografiju preslikava Vladu, što govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna. Trebalo nam je par mjeseci da dođemo samo do informacije koliko stranaca živi u Crnoj Gori, da ne govorimo o ostalim analizama koje nam pomažu da razumijemo ključne aspekte našeg društva”, zaključila je Radojević.
Gutić: Slijedi rekonstrukcija Nacionalnog savjeta za demografiju
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić ocijenio je da je pitanje demografije globalni izazov i da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore nailaze na dosta prepreka da upravljaju demografskom strukturom.
“Za to postoji nekoliko načina, ali nijedan se nije pokazao kao savršen. U oblasti demografije u prethodnom periodu nismo uspjeli da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da se time bavimo na strateški način. Nije bilo resora demografije i dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju stvari su se pokrenule, a zatim smo sa rekonstrukcijom Vlade dobili resor i to je prva pozitivna stvar što se desila”, ističe Gutić.
Kako je kazao, demografija je mnogo širi pojam od brige o natalitetu.
“Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticajii, može biti efikasna, moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje. Do sada smo usvojili dvije strategije i akcione planove, na redu je rekonstrukcija Nacionalnog savjeta za demografiju. Rad na demografskoj strategiji mora početi ove godine, ali ne znam da li može biti i završen do kraja godine”, poručio je Gutić.
Maslovarić: Obrazovni sistem je mrtav, struka je istjerana iz države
Profesorica Biljana Maslovar ukazala je da više nemamo unaprjeđenje rada društva već da partije donose odluke koje njima odgovaraju.
„Struka je istjerana iz važnih segmenata države, a ušla je politika koja razara. Ne politika u smislu razvijanja koncepata, unaprjeđenja rada društva, vizije, nego političke partije koje su donosile odluke samo radi svoje koristi. A upotrebljavali su riječi - građani, prava, mladi, djeca, jednakost, demokratija... Tako su ti pojmovi postali jedna prazna vrijednost“, rekla je ona.
Ocijenila je da je sistem obrazovanja u Crnoj Gori mrtav, a treba da radi sa djecom - najvrijednijim što imamo.
„Prvi infarkt je bio 2016. godine kada smo iz obrazovnog sistema izbacili dva predmeta, građansko vaspitanje i građansko obrazovanje. Na samom smo kolapsu obrazovanja. Imamo zakone, ali zakone ne primjenjujemo. Lični interes nam je primarni, a ne opšti. A obrazovanje je par ekselans mjesto gdje se gradi, ne identitet, već osjećaj za pripadanje, za opšte dobro i jednakost u društvu“ rekla je Malsovarić.
Poručuje da je neophodno da se vratimo spoznaji da je čovjek najveća vrijednost i da sve što gradimo treba da bude na korist nama samima kao građanima.
“Kroz obrazovni sistem moramo da se “uljudimo” i vratimo čovjeka čovjeku. Iskusili smo u proteklom periodu lošu stranu malog društva – da se ono brzo prlja. Sada je na obrazovanju da pokreneonu dobru stranu – mogućnost brze promjene. Za to nam trebaju pametni upravljači, čisti i časni ljudi od znanja, a do njih se dolazi politički – kroz otvorene izborne liste”, poručila je Maslovarić.
Vuković: Biće nas manje i kroz jednu generaciju živjećemo u nekoj vrsti “ćacilenda”
Izvršni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Miloš Vuković smatra da Crna Gora ima četvorodimenzionalni problem: kvalitativni, kvantitativni, interni i eksterni.
„Imamo problem sa starenjem i popis je to pokazao, a to u konačnom pravi pritisak na penzioni i sve ostale sisteme. Produktivnost u privrednom sistemu to ne prati i dugoročno će biti problem. Imamo problem sa mortalitetom, zdravstveni sistem koji je slab ne prati razvoj demografskih trendova, a mjere prevencije ne daju rezultate. Sve to govori da demografska strategija mora da bude u centru svega. Ministarstvo demografije mora biti ključno ministarstvo u Vladi i svaka bi sjednica Vlade trebalo da počne presjekom stanja u toj oblasti i izvještajem o onome što je urađeno u prethodnih sedam dana“, ocijenio je Vuković.
Kako navodi, kroz migracije mamo odlazak kvaliteta, a uvozimo kvantitet, popunjavamo radna mjesta i stvaramo pritisak na 600 hiljada ljudi.
“Najbolji dio društva odlazi, imamo problem radne snage, sve je teže naći obrazovane ljude. Doznake dijaspore iznose 700-800 miliona eura godišnje, odnosno 10 odsto BDP-a, što govori da našu ekonomiju drži dijaspora i to ona dijaspora koja se iseljava, mladi i obrazovani ljudi. Imamo migracije iz ruralnih u urbane sredine, a Vlada na to odgovara najavom izgradnje Veljeg brda u koji staje gotovo čitav sjever države”, upozorava on.
Vuković je, govoreći o javnim finansijama, jasno poručio da one nijesu održive.
“Zato što ekonomija počiva na uvozu svega i svačega, čak i onoga što možemo da proizvedemo. Imamo neuspjeh turističke sezone, koja umjesto 12 traje dva mjeseca. Vlada je dala odgovor tako što je duplirala PDV turističkoj privredi. Biće nas manje, pa ćemo biti kvalititavno lošiji, država starih ljudi i za jednu generaciju živjećemo u nekoj verziji “ćacilenda””, rekaoje Vuković.
Joksimović: Mnogo se improvizuje, starenje stanovništva nosi i dodatna opterećenja na zdravstveni sistem
Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović kazao je da zdravstvena slika Crne Gore odgovara srednje razvijenim zemljama, ali samo po dominantnim oboljenjima, jer se najviše umire od bolesti krvotoka i malignih oboljenja.
O demografskoj slici, kaže, govore i podaci o vakcinaciji.
„Za HPV vakcinaciju ciljna grupa bila 8.000 djece, a sad 7.000. Apsolutni broj vakcinisanih sve je manji“, rekao je on.
Starije stanovništvo u državi, dodao je, znači veće opterećenje sistema.
„Realni sam pesimista šta građani dobijaju od zdravstvenog sistema i kuda to ide. U zdravstvenom sistemu, gdje ne bi smjelo da bude improvizacije, puno se improvizuje. Nedostaje strateški pristup zasnovan na činjenicama i dokazima. Registri nisu ažurirani posljednjih desetak godina i vrlo često sezapitam da li su podaci na koje nailazim tačni i mogu li se u njih pouzdati“ rekao je Joksimović.
Ističe da se donosioci odluka često vode onim što im donosi popularnost i političke poene.
“Često imamo odluke donijete na osnovu iskustava i činjeničnog stanja, ali ih političari povuku jer nisu popularne u javnosti. To je problem i kada govorimo o ulaganju u prevenciju. Rezultati tog ulaganja se najčešće čekaju duže od trajanja jednog mandata pa se njima ne mogu pohvaliti i tako zaraditi političke poene”, kazao je Joksimović.
Brajušković Popović: Krajnje je vrijeme da poručimo vlastima da nećemo više da slušamo bajke
Demografkinja Mileva Brajušković Popović ocijenila je da Crna Gora nema populacionu politiku.
„Naravno da improvizujemo, kao i u mnogo čemu. S obzirom na negativne demografske trendove krajnje je neozbiljno da nemamo adekvatnu strategiju kojom ovu oblast tretiramo. To bi trebala da bude okosnica svega drugog što se dešava u društvu“, rekla je ona.
Prošle godine, kako je dodala, zabilježen je najniži broj rođene djece od kada se vrše mjerenja i kako kaže, nema razloga za optimizam.
„Nemojmo da čekamo da ukupne stope rađanja padnu još niže pa da onda pričamo o ovom problemu. Vrijednosti prirodnog priraštaja će dalje da padaju, a dalje sa tim imamo probleme koji se tiču ekonomske budućnosti naše države. Sve ovo o čemu mi pričamo danas, dok se ne promijene neke stvari, nijedna demografska politika ne može da riješi“, kazala je Brajušković Popović.
Kao primjer zloupotrebe od strane političara navela je popis.
“Svi oni su bili zadovoljni rezultatima popisa, koliko je porasla koja nacija, koliko jezik... To su podaci koji su mene najmanje interesovali.Populaciona politika nije samo politika rađanja, već stvaranje uslova da ljudi ostanu ovdje.Jesu važni ekonomski razlozi, ali jesu i nepovjerenje u institucije, korupcija, stvaranje vjerskih i nacionalnih tenzija, produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih i mladi to vide. Zato i odlaze. Krajnje je vrijeme da poručimo vlastima da nećemo više da slušamo bajke. Mi hoćemo institucije koje rade svoj posao, a ne jake osobe na čelu institucija“, kazala je ona.
Jasno je, dodaje, da dobra strategija nije moguća bez kvalitetne analize koja bi uključivala stručnjake iz svih oblasti. Kako upozorava, političari konačno moraju presetati da koriste “vatrogasne mjere”.
“Naknade za majke sa troje i više djece, povećanje naknada za novorođenčad – to nisu pronatalitetne, već socijalne mjere. Neće mene 1000 eura ubijediti da rodim još jedno dijete jer ja u djetetovo odgajanje moram da ulažem od njegovog rođenja do svoje smrti. Moramo stvoriti jake institucije koje podržavaju porodice sa djecom kako žene ne bi morale da biraju između majčinstva i karijere. Ne postoji čarobni štapić i pitanje demografije je pitanje za cijelu zajednicu. Ali dobar početni korak je kvalitetna analiza i uključivanje stručnjaka”, poručila je Brajušković Popović.
